Grci subotu provode u redu pred bankomatom jer je noć prije premijer Aleksis Cipras za 5. srpnja raspisao referendum o paketu pomoći pa je grčka budućnost u eurozoni došla u pitanje.
Ciprasov zamjenik Yannis Dragasakis na twitteru je napisao: "Nakon današnjeg sastanka s Draghijem u Bruxellesu, Yannis Dragasakis i (grčki pregovarač) Euclid Tsakalotos rekli su da će grčka vlada i dalje tijesno surađivati s ECB-om i grčkom narodnom bankom radi očuvanja stabilnosti grčkog bankovnog sustava", prenosi Reuters.
BBC piše kako se ECB ovaj vikend suočava s najvećim izazovom i čeka je donošenje najvažnije odluke u razmjerno kratkoj povijesti: hoće li i idući tjedan nastaviti financirati grčke banke, u vrijeme nesigurnosti uoči referenduma?
Novinar BBC-ja kaže kako je to pitanje važno i teško. Važno je jer su grčke banke u potpunosti ovisne o potpori ECB-a koju on pruža preko grčke središnje banke i bez te pomoći banke bi propale. Odluka je za ECB teška jer neki članovi ECB-ova upravnog vijeća strahuju kako nastavkom pomaganja grčkim bankama europska središnja banka krši sve svoje propise.
Postalo je, piše BBC, sasvim izgledno da Grčka neće 30. lipnja uspjeti uplatiti milijardu i pol eura Međunarodnom monetarnom fondu i to će u pitanje dovesti solventnost vlade. Uz to, tada će isteći rok i aktualnom paketu financijske pomoći. To će samo povećati sumnju u solventnost grčkih banaka jer je grčka država krajnji jamac bankama, a one su vlasnice golema dijela grčkog duga.
Središnja banka ne bi smjela posuđivati insolventnim bankama jer je to očito bacanje dobrog novca i znači da središnja banka ne obavlja svoju primarnu dužnost čuvanja vrijednosti i integriteta valute.
Središnja banka može u izvanrednim slučajevima posuditi bankama ako dobije kolateral, odnosno sredstva koja pokrivaju vrijednost vitalnih zajmova.
No nastave li Grci prazniti bankomate i podizati gotovinu, a samo u subotu podignuli u oko šesto milijuna eura, te će banke ostati bez toga kolaterala. Zato ECB koji djeluje kroz grčku središnju banku, u teoriji, po vlastitim propisima, više neće smjeti grčkim bankama pružati hitnu pomoć za likvidnost.
No dužnosnici i bankari drže kako ECB ne želi izazvati totalni financijski i ekonomski kaos u Grčkoj, a on bi bio posljedica objave da prestaje potpora grčkim bankama.
"ECB ne želi postati čimbenik ekonomskog kolapsa u Grčkoj", rekao je za BBC jedan izvor blizak ECB-u. "Zato će dati sve od sebe da nađe način kako da nastavi podupirati te banke u nesigurnim danima uoči referenduma".
Grčka vlada nastavit će surađivati s Europskom središnjom bankom i s grčkom središnjom bankom, ne bi li osigurala stabilnost banaka, poručio je u subotu navečer u na Twitteru zamjenik premijera nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem.
Grci subotu provode u redu pred bankomatom jer je noć prije premijer Aleksis Cipras za 5. srpnja raspisao referendum o paketu pomoći pa je grčka budućnost u eurozoni došla u pitanje.
Ciprasov zamjenik Yannis Dragasakis na twitteru je napisao: "Nakon današnjeg sastanka s Draghijem u Bruxellesu, Yannis Dragasakis i (grčki pregovarač) Euclid Tsakalotos rekli su da će grčka vlada i dalje tijesno surađivati s ECB-om i grčkom narodnom bankom radi očuvanja stabilnosti grčkog bankovnog sustava", prenosi Reuters.
BBC piše kako se ECB ovaj vikend suočava s najvećim izazovom i čeka je donošenje najvažnije odluke u razmjerno kratkoj povijesti: hoće li i idući tjedan nastaviti financirati grčke banke, u vrijeme nesigurnosti uoči referenduma?
Novinar BBC-ja kaže kako je to pitanje važno i teško. Važno je jer su grčke banke u potpunosti ovisne o potpori ECB-a koju on pruža preko grčke središnje banke i bez te pomoći banke bi propale. Odluka je za ECB teška jer neki članovi ECB-ova upravnog vijeća strahuju kako nastavkom pomaganja grčkim bankama europska središnja banka krši sve svoje propise.
Postalo je, piše BBC, sasvim izgledno da Grčka neće 30. lipnja uspjeti uplatiti milijardu i pol eura Međunarodnom monetarnom fondu i to će u pitanje dovesti solventnost vlade. Uz to, tada će isteći rok i aktualnom paketu financijske pomoći. To će samo povećati sumnju u solventnost grčkih banaka jer je grčka država krajnji jamac bankama, a one su vlasnice golema dijela grčkog duga.
Središnja banka ne bi smjela posuđivati insolventnim bankama jer je to očito bacanje dobrog novca i znači da središnja banka ne obavlja svoju primarnu dužnost čuvanja vrijednosti i integriteta valute.
Središnja banka može u izvanrednim slučajevima posuditi bankama ako dobije kolateral, odnosno sredstva koja pokrivaju vrijednost vitalnih zajmova.
No nastave li Grci prazniti bankomate i podizati gotovinu, a samo u subotu podignuli u oko šesto milijuna eura, te će banke ostati bez toga kolaterala. Zato ECB koji djeluje kroz grčku središnju banku, u teoriji, po vlastitim propisima, više neće smjeti grčkim bankama pružati hitnu pomoć za likvidnost.
No dužnosnici i bankari drže kako ECB ne želi izazvati totalni financijski i ekonomski kaos u Grčkoj, a on bi bio posljedica objave da prestaje potpora grčkim bankama.
"ECB ne želi postati čimbenik ekonomskog kolapsa u Grčkoj", rekao je za BBC jedan izvor blizak ECB-u. "Zato će dati sve od sebe da nađe način kako da nastavi podupirati te banke u nesigurnim danima uoči referenduma".
