Čelnici četiriju srpskih općina na sjeveru Kosova podnijeli su u utorak ostavke zbog, kako su naveli, "kršenja ljudskih i gospodarskih prava Srba" na Kosovu te su najavili prekid komunikacije s vlastima u Prištini.
Ova odluka je donesena nakon odluke prištinskih vlasti o uvođenju 100 postotnih taksi na robu iz Srbije, a kako je prenijela Radio-televizija Srbije, četiri općine sa srpskom većinom donijele su deklaraciju o prekidu svih institucionalnih odnosa s institucijama u Prištini. Kako se ističe, odluka o prekidu rada lokalnih vlasti bit će na snazi "do potpunog povlačenja diskriminatornih mjera Prištine".
Dali ostavke
Ostavke na čelna mjesta srpskih općina dali su gradonačelnik sjeverne Kosovske Mitrovice Goran Rakić, predsjednik općine Zubin potok Stevan Vulović, predsjednik općine Zvečan Vučina Janković i predsjednik općine Leposavić Zoran Todić.
U obrazloženju ostavke gradonačelnik Kosovske Mitrovice naveo je da je razlog ostavke kontinuirana institucionalna represija kosovskih institucija iz Prištine i ugrožavanje ljudskih prava srpskog naroda uvođenjem 100-postotnih taksi na srpsku robu, koje "ugrožavaju pravo na liječenje, javno informiranje, opstanak i ostanak Srba" na Kosovu, kao i kršenje međunarodnih sporazuma i pravnih akata koji jamče prava Srba na ovim prostorima.
VEZANE VIJESTI:
- Napetosti između Srbije i Kosova se ne smiruju: 'Prepadi, sirene, narod je uznemiren, ima bolesni ljudi...'
- Napeto na Kosovu: Specijalci upali na sjever zemlje, Vučić sazvao hitnu sjednicu
- Nastavljaju se napetosti između Beograda i Prištine, strah od novih incidenata
Kosovo je 6. studenoga povećalo pristojbe za uvoz robe iz Srbije i BiH za 10 posto, a potom, unatoč pozivu EU da te mjere povuče, 21. studenog takse povećalo za 100 posto, obrazlažući ih kao protumjere na "surovu kampanju" Srbije protiv Kosova na međunarodnoj razini.
Dijalog Beograda i Prištine "klinički mrtav"
Beograd te mjere vidi kao odmazdu zbog glasovanja u Općoj skupštini Interpola na kojoj Kosovo nije dobilo dovoljan broj glasova za prijem u tu međunarodnu policijsku organizaciju. Beograd se protivi članstvu Kosova u Interpolu, a nedostatan broj glasova za prijem Kosova u Interpol vidi kao svoju "diplomatsku pobjedu" i "debakl" Prištine u nastojanju da ulaskom u Interpol "međunarodno dokaže" svoju državnost.
Dijalog Beograda i Prištine, koji je posljednjih mjeseci u zastoju i krizi, analitičari vide "klinički mrtvim" i s malo šansi da se uskoro obnovi jer Beograd svoj povratak za pregovarački stol uvjetuje povlačenjem odluka Prištine o povećanju pristojbi, dok Priština inzistira da EU "disciplinira Beograd" koji svojom kampanjom osporava državnost Kosova.
