Turska državna novinska agencija AA kaže da je Erdoganov udio glasova pao ispod praga potrebnog za pobjedu na izborima u prvom krugu - 49,86% s više od 90% prebrojanih glasova. Kilicdaroglu je na drugom mjestu sa 44,38 posto glasova, prenosi AA. Ako nitko od kandidata ne dobije najmanje 50 posto glasova, održat će se drugi krug izbora 28. svibnja.
Iako je ranije rečeno da će još uvijek aktualni turski predsjednik Erdogan biti u Ankari, on se pojavio među brojnim pristašama koji su ga s turskim zastavama ispred sjedišta njegove stranke u istanbulu. S pristašama je razmijenio tek nekoliko riječi i fotografirao se. Uputio se prema Ankari.
Erdogan: 'Dokaz zrele demokracije'
Iza 21 sat na društvenim se mrežama obratio stanovništvu.
" Izbori su protekli mirno i dostojanstveno što je znak da je Turska zemlja zrele demokracije. Iako su se sami izbori odvijali u pozitivnoj i demokratskoj atmosferi, a glasovi se još zbrajaju, neki koji su pokušavali objavljivati lažne rezultate uzurpatori su volje naroda. Molim sve svoje suradnike da do posljednjeg trenutka ostanu uz biračke kutije, bez obzira na sve, dok rezultati ne budu službeno verificirani. Čestitam svim svojim građanima koji su glasali, u ime demokracije i koji su sudjelovali u izbornom procesu te im svakome iskazujem zahvalnost", napisao je Erdogan.
Oporba uvjerena u vodstvo
No slavi se i ispred Kılıcdarogluovog stožera u Ankari gdje se također okupio velik broj njegovih pristaša. Oporba kaže da je drugi krug izgledan, ali su uvjereni da će njihov kandidat u njega ući kao vodeći
Gradonačelnici Ankare i Istanbula - dvije istaknute osobe iz oporbenog CHP - održali su još jednu konferenciju za novinare. Gradonačelnik Ankare Mansur Yavas kaže: "Ostalo je još malo vremena da dobijemo sve rezultate. Kada ih vidimo, vidjet ćemo našeg vođu Kemala Kilicdaroglua kako završava ovaj krug kao prvi natjecatelj. "Također bih trebao reći da postoji velika mogućnost da će doći do drugog kruga."
Kaže da su dužnosnici CHP-a na biračkim mjestima procijenili da Kilicdarorlgu ima 47,7%, a Erdogan 45,8%, na temelju oko 69% prebrojanih glasova
Smjer čitave Turske
Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike. Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.
Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.
Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.
'Izbor između demokracije i diktature'
Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom. "Vidim ove izbore kao izbor između demokracije i diktature", rekao je Ahmet Kalkan (64) dok je u Istanbulu glasao za Kilicdaroglua, ponavljajući kritičare koji se boje da će Erdogan vladati sve više autokratski ako pobijedi.
"Izabrao sam demokraciju i nadam se da će moja zemlja učiniti isto", rekao je Kalkan, umirovljeni zdravstveni radnik.
Erdogan (69) veteran je desetak izbornih pobjeda i kaže da poštuje demokraciju i niječe da je diktator.
Ilustrirajući kako predsjednik još uvijek ima podršku, Mehmet Akif Kahraman, koji je također glasao u Istanbulu, rekao je da Erdogan i dalje predstavlja budućnost čak i nakon dva desetljeća na vlasti.
"Ako Bog da, Turska će biti svjetski lider", rekao je.
Glasovanje u parlamentu je utrka između dvaju Narodnih saveza. Erdoganov se sastoji od AK stranke islamističkih korijena (AKP), nacionalističkog MHP-a i drugih. Kilicdarogluov savez sastavljen je od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.
