Britanski premijer Boris Johnson pozvao je u ponedjeljak ruskog predsjednika Vladimira Putina na "smirivanje napetosti" u Ukrajini, upozorivši da bi vojna intervencija bila "strateška pogreška" koja će imati "posljedice".
Boris Johnson je u telefonskom razgovoru "izrazio iskrenu zabrinutost Velike Britanije zbog gomilanja ruskih snaga na ukrajinskoj granici i opetovao da je važno putem diplomatskih kanala smiriti napetost", navodi se u priopćenju Downing Streeta.
"Premijer je istaknuo da je Velika Britanija privržena cjelovitosti i suverenitetu Ukrajine te upozorio da će svaki pokušaj destabilizacije biti strateška pogreška koja će imati velike posljedice", dodao je isti izvor.
Rijetki kontakti i napetost
Kontakti britanskog i ruskog čelnika bili su rijetki zadnjih godina zbog pojačane napetosti između dviju zemalja koja se pogoršala 2018. nakon trovanja bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja nervnim otrovom novičokom na britanskom tlu.
Washington, Europljani i Kijev već nekoliko tjedana optužuju Moskvu da priprema napad na Ukrajinu, što Kremlj niječe.
Na sastanku održanom proteklog vikenda u Liverpoolu, na sjeverozapadu Engleske, ministri vanjskih poslova G7 uputili su Rusiji upozorenje, a britanska ministrica Liz Truss zaprijetila je "golemim posljedicama za Rusiju u slučaju invazije na Ukrajinu".
Washington je ovih dana uputio dosad neviđenu prijetnju sankcijama, napose predsjednik Joe Biden koji je razgovarao s Vladimirom Putinom.
Odnosi na najnižoj razini
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli ocijenio je u ponedjeljak da su odnosi Europske unije i Rusije na najnižoj razini, te da aktualne napetosti između Ukrajine i Rusije "ne ulijevaju nadu" da će se to uskoro promijeniti, dok su eurozastupnici izrazili nadu da će se Rusija vratiti na demokratski put.
Sassoli je plenarnu sjednicu Europskog parlamenta (EP), koja se ovog tjedna održava u Strasbourgu, otvorio osvrtom na 30. godišnjicu raspada Sovjetskog Saveza.
"Raspad Sovjetskog Saveza priveo je kraju dugo razdoblje Hladnog rata, a mnoge bivše sovjetske republike danas su članice Europske unije", rekao je Sassoli i istaknuo da je zemljama za prijelaz na demokraciju potrebno vrijeme, ali i promjena mentaliteta.
"Vrlo je teško izgraditi demokraciju, ali lako ju je izgubiti ako se o njoj ne brinemo. Demokracija se temelji na povjerenju građana u institucije koja se treba svakodnevno obnavljati", rekao je Sassoli i osvrnuo se na odnose Unije i Rusije.
"Odnosi EU-a s Rusijom danas su na najnižoj razini", istaknuo je Sassoli, a kriza na istoku Europe "ne ulijeva nadu" da će se to uskoro promijeniti.
Priprema za napad?
Ukrajina optužuje Rusiju da gomila desetke tisuća vojnika uz granicu i priprema se za napad. Rusija to poriče i optužuje Ukrajinu i NATO za destabilizirajuće ponašanje te traži sigurnosna jamstva za vlastitu zaštitu.
Rasa Juknevičiene (EPP), eurozastupnica iz Litve, prve republike koja je u ožujku 1990. proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza, upozorila je da osim Ukrajine i Bjelorusije i Rusi trebaju pomoć. .
"Za moju generaciju raspad SSSR-a bio je velika pobjeda kojoj smo mi doprinijeli. Tada sam bila čvrsto uvjerena da će Ukrajina, Bjelorusija i Rusija postati demokratske zemlje, ali njima je to bilo teže zbog komunističkog režima koji je bio više od šest desetljeća na vlasti", rekla je pučanka i kritizirala jer komunistički zločini nisu osuđeni i kažnjivi u međunarodnoj zajednici kao što su to nacistički.
"Prije svega, ne smijemo se bojati. Putin zastrašuje i nas i svoj narod (...) No zid demokracije jači je od autokracije", rekla je Juknevičine.
Sjećanje na Sovjetski Savez
Njezin sunarodnjak Juozas Olekas iz redova socijaldemokrata rekao je da "nijedna represija ne može ugušiti potrebu za slobodom koju svaka zemlja ima" i da je dužnost EU-a "podržati demokratsku volju ruskog naroda".
Francuski eurozastupnik Bernard Guetta (Renew) rekao je da mu je "nerazumljivo da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava obnoviti sjećanje na Sovjetski Savez nakon što je Putin u nedjelju sa sjetom govorio o raspadu Sovjetskog Saveza, nazvavši ga propašću "povijesne Rusije".
Guetta je Rusima poručio da je siguran da će se "Rusija vratiti na demokratski put", dok je poljska eurozastupnica Anna Fotyga iz redova konzervativaca poželjela Bjelorusiji, još jednoj bivšoj sovjetskoj republici, da se "riješi svog diktatora (Aleksandra Lukašenka), a Rusiji da "postane prava demokracija koja će prekinuti sve veze sa staljinizmom".
Nicolaus Fest, njemački zastupnik iz kluba Identitet i demokracija, osudio je sovjetski režim, ali dodao da je "bilo pogrešno radovati se liberalnoj demokraciji".
"Liberalna demokracija prijeti svim dijelovima Europe", rekao je Fest i kritizirao zemlje poput Grčke, Austrije, Italije koje prijete sankcijama ljudima koji se ne žele cijepiti.
Njemački eurozastupnik Martin Schirdewan iz redova Ljevice upozorio je da "nam novi hladni rat neće pomoći" i pozvao na "pomirenje" EU-a i Rusije diplomatskim kanalima.
