Osim poljoprivrednika u Srbiji, posljedice viših taksi osjećaju i BIH.
„Dok se političari dogovaraju, mi plaćamo takse koje su sada 12 puta veće. BiH tri puta više uvozi iz Hrvatske nego što izvozi u tu zemlju. Ne znam zašto odmah ne uvedemo kontra mjere, kada posljedice nove hrvatske odredbe trpe svi bosanskohercegovački proizvođači. Sada 24 sata ranije moramo najaviti dolazak kamiona na granicu i plaćati nove, veće takse", rekao je Nikola Vukelić, vlasnik Agroimpexa iz Gradiške za Deutsche Welle.
Sastanak ministara u regiji
No, odluka Hrvatske da višestruko poveća takse za inspekcijski nadzor uvoznog voća i povrća nije izazvala pomutnju samo u Srbiji i BIH.
Naime, kako trgovinski rat nikome nije u interesu, nadležni ministri BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije nisu donijeli odluku o uvođenju kontra mjera, a na sastanku u Sarajevu koji se održao jučer pozvali su Hrvatsku da ukine „diskriminacijske" odredbe. Od Europske komisije zatraženo je da se uključi u rješavanje ovog spora u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Poručeno je da će, do rješavanja problema, svaka zemlja poduzimati mjere koje smatra adekvatnim, javlja taj portal.
No, teško da će apeli biti dovoljni.
Voće i povrće propada
"Robni promet je trenutno usporen, a značajne količine voća i povrća propadaju. Na prostoru gdje smo nekad imali zajedničku državu treba graditi dobre međuljudske i međususjedne odnose, a ne donositi odluke koje izazivaju ekonomske i političke tenzije. Ponašanje Hrvatske, koja je i članica EU-a, suprotno je svemu što EU želi postići na zapadnom Balkanu. Zato sam zadovoljan potezom Srbije koja je već uvela kontra mjere. Što se tiče BiH, ovo je zemlja tri nacije – Srba, Bošnjaka i Hrvata. Bojim se da bi, pri donošenju odluka o uvođenju kontra mjera Hrvatskoj u Vijeću ministara BiH, ministri iz reda hrvatskog naroda prije štitili interese Republike Hrvatske nego vlastitih građana u BiH. To je, nažalost, politički ambijent u kojem danas živimo", komentirao je trenutnu situaciju ekonomski analitičar iz Banja Luke Zoran Pavlović.
Slično razmišlja i ekonomski analitičar Tuzle Admir Čavalić koji je izjavio da će, u slučaju da se zaista dogodi, trgovinski rat biti najgori scenarij za regiju.
'Bit će to najgori scenarij, a Hrvatska će najviše ispaštati'
„U slučaju trgovinskog rata svaka zemlja bi bila oštećena, a najviše upravo Hrvatska. Četiri pogođene zemlje iz regije spadaju u deset najvećih izvoznih tržišta za Hrvatsku i ovo je razlog zašto je Hrvatska gospodarska komora promptno reagirala, nadajući se brzom rješenju. Pored Hrvatske, čitava regija bi trpjela ekonomske štete, što bi moglo uvjetovati daljem zaoštravanju i političkih odnosa. Uzimajući u obzir SSP i zajedničku EU budućnost, ovakav scenarij je zaista nepotreban", rekao je za Deutsche Welle.
Nakon susreta u Sarajevu, hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pozvao je kolege iz susjednih zemalja na sastanak u Zagreb idućeg tjedna, a Europska komisija se još nije izjasnila o pismu ministara trgovine BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije koji traže intervenciju u sporu s Hrvatskom.
O pritiscima u regiji oglasio se i Plenković
U međuvremenu se o pritiscima u regiji i pravilniku o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, kojim je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uvukao Hrvatsku u svojevrsni trgovinski rat s cijelom regijom, oglasio i premijer Andrej Plenković.
“Ministar Tolušić je od mene dobio direktan nalog da u razgovoru s ministrima i službama, u skladu s međunardnim ugovorima, u najbržem roku nađe rješenje koje će otkloniti taj problem i spriječiti bilo kakvu raspravu o trgovinskom ratu između Hrvatske i susjednih zemlja”, rekao je Plenković u središnjem Dnevniku HRT-a. Upitan kad je taj rok, premijer je rekao da očekuje da se rješenje pronađe još ovog tjedna.
'Rješenje će se naći još ovog tjedna'
Na pitanje može li se naći zadovoljavajuće rješenje za sve nakon što su Srbija, BiH, Mekedonija i Crna Gora dogovorile mjere kojima će uzvratiti na povećane hrvatske pristojbe i stroži nadzor pri uvozu, Plenković je rekao: “Sigurno da može”.
Dodao je da je ovih dana razgovarao s ministrom poljoprivrede i prošlog tjedna u Podgorici s premijerima susjednih država.
“Ideja Tolušića, kada je donosio taj pravilnik bila je učinkovitija kontrola voća i povrća koje se uvozi, a u ovom trenutku, čini se, da je procjena njega i njegovih službi u smislu visine naknada koja se plaća za taj inspekcijski nadzor bila previsoka”, rekao je Plenković.
