Građani Beča pale svijeće, plaču ili tupo gledaju u daljinu tražeći odgovor na pitanje zašto se dogodilo krvoproliće koje je odnijelo četiri života u njihovu, inače otvorenom, gradu. S jednakom tugom, ali i odlučnošću da Austriju "nitko neće baciti na koljena" na mjestu gdje je 20-godišnji Kujtim Fejzulai ubio stariju ženu i muškarca, mlađeg prolaznika i konobaricu te ranio još 22 osobe, od kojih sedmero teško, vijence i svijeće su položili i austrijski kancelar Sebastian Kurz, predsjednik države Alexander Van der Bellen i predsjednik parlamenta Werner Sobotka.
"Ovo nije sukob između muslimana i kršćana ili između Austrijanaca i migranata. Ovo je borba između civilizacije i barbarstva. Bio je to napad uz mržnje, iz mržnje prema našim vrijednostima, iz mržnje prema našem načinu života, iz mržnje prema našoj demokraciji", rekao je u obraćanju naciji kancelar Kurz dodavši kako će loviti teroriste i sve one koji su imali veze s napadom "motiviranim islamizmom".
"Nećemo dopustiti da nas mržnja zarazi, već ćemo štititi naše vrijednosti i demokraciju. Naša je poruka da mržnja nikada ne može biti jača od našeg zajedništva u slobodi, demokraciji i ljubavi. Živjela sloboda, naša Republika, naša zajednička miroljubiva Europa", rekao je austrijski predsjednik Van der Bellen istaknuvši kako mržnja u njegovoj zemlji neće naići na "plodno tlo" i zahvalivši se međunarodnoj zajednici za podršku i solidarnost.
Austrija je svima novi dom
Beč je i tijekom cijelog utorka bio u opsadnom stanju. U središtu grada se mogao vidjeti tek pokoji prolaznik. Trgovine i škole su bile zatvorene, a građani su ostali kod kuće po preporuci ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera. No, policija je radila punom parom. Nakon što su otkrili identitet napadača, krenuli su u racije, pa su, osim u njegov dom upali u još 15 stanova, pretražili ih te uhitili 14 osoba zbog sumnje da su bili povezani s napadačem, od toga dvoje u u St. Pöltenu, glavnom gradu austrijske pokrajine Donje Austrije. Uhićenja su uslijedila bez obzira na to što istraga "ne upućuje na to da postoji drugi napadač".
Minutom šutnje u utorak u podne započela je trodnevna žalost koju je proglasila austrijska vlada. Iako se od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana moglo čuti kako u napadu nije stradao nitko od naših državljana, oni, zajednički s domaćim stanovništvom i ljudima iz drugih krajeva Europe i svijeta tuguju za ubijenim i ranjenim civilima, jer su im Beč i Austrija postali drugi dom, baš kao i obitelji iz sela Čelopek pored Tetova iz koje potječe napadač.
Kujtim Fejzulai već je imao kriminalni dosje. On je prije dvije godine, kao 18-godišnjak, otputovao u Tursku s namjerom da se prebaci u Siriju i bori se u redovima Islamske države. No, policija ga je uhitila te je on deportiran natrag u Austriju, gdje je 25. travnja prošle godine osuđen na 22 mjeseca zatvora. Iako je trebao biti u zatvoru do prije nekoliko mjeseci, pušten je potkraj prošle godine, zbog toga što je mlađi punoljetnik, a i uspješno je, vjerovalo se, prošao program deradikalizacije. No, on je, doznaje se, sredinom srpnja otišao u Slovačku s prijateljem u automobilu majke jednog od osumnjičenika s Kosova kako bi ilegalno kupio kalašnjikov i municiju.
Balkanska radikalna mreža
Iako je napad bio šok za Austriju, ali i cijeli svijet, oni koji prate islamski radikalizam i veliku balkansku terorističku mrežu koja se posljednjih godina razvila u Austriji, nisu iznenađeni. Prema procjenama austrijske obavještajne službe, u Austriji živi oko 250 radikalnih propovjednika i imama, uglavnom podrijetlom iz zemalja bivše Jugoslavije i Čečenije. Oni propovijedaju radikalni islam prema kojem sve kršćane i neistomišljenike smatraju bogohulnicima i nevjernicima koje treba istrijebiti. Za razliku od Njemačke, Francuske i Nizozemske, koje su se obračunale s radikalizmom zatvorivši sve džamije i vjerske centre koji su propagirali takav svjetonazor, Austrija to nije učinila smatrajući to kršenjem ljudskih prava i rušenjem multietničke i multinacionalne države, piše Večernji.
Posljednji primjer takvog širenja radikalizma je nepravomoćna presuda kojom je 2016. na Zemaljskom sudu u Grazu na 20-godina zatvora osuđen Mirsad Omerović, podrijetlom iz Sandžaka u Srbiji, jer je kao propovjednik vrbovao 166 mladića u ISIL. On je često boravio u selu Maoča u Bosni i Hercegovini, poznatom po životu po vehabističkom tumačenju islama kojeg je i sam propovijedao. Na njega se u velikoj mjeri oslanjaju terorističke organizacije poput ISIL-a ili Al-Qaide. Tajne službe uočile su ga još 2011. zbog ekstremističkih propovijedi na YouTubeu, no uhvaćen je tek potkraj 2014. Osim regrutacije, Omerović je optužen i za prikupljanje novca za teroristički pokret i poticanje na ubojstvo i teško nasilje. Osim u Austriji, djelovao je u BiH i južnoj Njemačkoj.
Zabrinjavajuća je činjenica da su svi radikalni islamisti koji su počinili terorističke napade posljednjih godina vrlo mladi, gotovo jedva punoljetni te da nisu došli iz primitivnih krajeva, već su živjeli u europskim metropolama. Za Europu bi mogla biti pogubna činjenica da su američki vojnici nakon sloma Islamske države pronašli dokumentaciju prema kojoj je više od 100.000 maloljetnika prošlo obuku u džihadističkim kampovima te su registrirani kao operativci ISIL-a.
