U jeku žestokog rata u Ukrajini, početkom ožujka, Rusi su uplašili sjever Europe kada su njihovi borbeni zrakoplovi letjeli vrlo blizu Švedske. Točnije, švedski mediji su jučer izvijestili da je formacija od dva ruska Suhoja Su-24 i dva Suhoja Su-27 preletjela Baltik 2. ožujka i krenula prema otoku Gotlandu gdje su ih presreli borbeni zrakoplovi švedskih snaga.
Da stvar bude strašnija, prema navodima istih medija, ruski su zrakoplovi navodno bili naoružani projektilima s nuklearnim bojevim glavama. Zrakoplovi su poletjeli iz zračne baze nedaleko od Kalinjingrada, ruske enklave na Baltiku, a švedske oružane snage ranije su potvrdile da su podignule svoje zrakoplove JAS 39 Gripen, ali nisu komentirale mogućnost da su ruski zrakoplovi bili naoružani nuklearnim oružjem.
Su-24 su ruski nadzvučni bombarderi dvosjedi koji se koriste još od sovjetskog doba, a aktivno ih koriste i Rusija i Ukrajina. Su-27 su nešto noviji lovački zrakoplovi, koji su također zastupljeni u obje zemlje koje već dulje od mjesec dana ratuju.
Taktika zastrašivanja
"Radi se o provokaciji", objašnjava nam vojni analitičar Robert Barić. "To je nastavak taktike zastrašivanja. Rusi time jasno poručuju - imamo nuklearno oružje i možemo ga koristiti", dodaje. Što se tiče samih nuklearnih bojevnih glava, Barić kaže kako je tako nešto teško potvrditi. "Pitanje tereta je teško utvrditi, to mogu biti nagađanja. Ruski zrakoplovi nisu ušli u švedski prostor već su letjeli u međunarodnom zračnom prostoru, a ondje mogu prevoziti što hoće", kaže.
"Šveđani kažu da su to bile nuklearne bojeve glave, ali to je teško reći. Nemoguće je znati što su točno prevozili, ali poruka je jasna, ona je upućena i Švedskoj, ali i NATO-u, a glasi 'pazite što radite", dodaje.
Barić kaže da je trenutak kada je poslana ova poruka jasan jer je početkom rusko-ukrajinskog sukoba u Švedskoj potegnuto pitanje ulaska u NATO. "Švedska je povećala i izdvajanje za vojni proračun i to za 40 posto, a ne treba zaboraviti da su 2018. ponovo uspostavili vojsku na Gotlandu, a ruska poruka je jasna", objašnjava.
Podsjetimo, Gotland je strateški važan otok u Baltičkom moru koji je u sastavu Švedske.
Ruske dezinformacije
Nakon mjesec dana rata u Ukrajini pregovori u Istanbulu su pokazali zrno nade da bi se moglo postići primirje, no prema posljednjim situacijama na terenu, to nije slučaj. Naime, Rusi nastavljaju granatirati Černihiv unatoč najavama da će smanjiti vojno djelovanje u tom području, rekla je u četvrtak britanska obavještajna služba.
Ruske snage i dalje drže položaje istočno i zapadno od Kijeva unatoč povlačenju ograničenog broja postrojbi, reklo je ministarstvo obrane u priopćenju dodajući kako će se u narednim danima voditi žestoke borbe u glavnom gradu. Moskva je nedavno najavila da će "radikalno smanjiti vojno djelovanje u smjeru Kijeva i Černjihiva", ali Barić smatra kako je to samo taktika.
"Radi se o klasičnim ruskim dezinformacijama. Ako se sjećate kako su pred sam napad na Ukrajinu govorili kako neće biti rata i da se radi samo o vojnim vježbama. Isto rade i sada. Što se tiče Kijeva, radi se o rotaciji kada se iscrpljene snage mijenjaju svježima. Njihov broj na terenu ostaje pritom isti", objašnjava.
Prebacivanje na istok
Rusi očito sada imaju druge ciljeve te se s glavnog grada prebacuju na istok zemlje. "Cilj više nije obaranje vlasti Volodimira Zelenskog, nego je cilj u potpunosti ovladati Luganskom i Donjeckom i zadržati kopneni koridor prema Krimu pri čemu bi Rusi zadržali Herson i Melitopolj", tvrdi Barić.
Žestoke borbe i dalje se vode u Mariupolju, ključnom cilju ruskih snaga, a središte grada je još pod kontrolom ukrajinskih boraca. Mariupolj je iznimno važan za Ruse jer bi njime spojili već osvojena područja Krim i Donbas.
"Rusi imaju strateški cilj, a to je Donbas. Zato žele osvojiti Mariupolj na jugu, a na sjeveru su im ključni Harkiv i Izum preko kojih žele spojiti koridor. Na taj način žele opkoliti Donbas, ali pitanje je imaju li Rusi snage i resurse za to", govori Barić.
Taktičko i strateško nuklearno oružje
Ipak, ono od čega cijeli svijet strepi je nuklearno oružje, a iz Moskve se nikada nisu jasno izjasnili po pitanju korištenja istog. No, ipak postoji razlika između taktičkog i strateškog korištenja nuklearnog oružja, a Barić je slikovito opisuje.
"Taktičko nuklearno oružje koristi se na bojištu kada se gađaju jasni ciljevi u cilju njihova uništenja. Strateško nuklearno oružje koristi se, primjerice, kada bi Rusi bacili nuklearku na SAD i tada bi bilo, kako Amerikanci to kažu, 'kiss your ass", tvrdi.
Iako je to manje realan scenarij, Barić upozorava na jednu drugu stvar kada je u pitanju nuklearno oružje. "Ruska vojna doktrina još iz 1990-ih kaže da je potrebna primjena taktičkog nuklearnog oružja u slučaju da prijeti gubitak rata. Tada bi se ono koristilo u ograničenoj upotrebi", dodaje.
"No, to je stara ruska doktrina u koju nitko ne vjeruje", umiruje Barić.
Podsjetimo, Rusija ima oko 4500 nuklearnih bojnih glava raspoređenih na podmornicama, bombarderima i interkontinentalnim balističkim projektilima. Rusi su također u posjedu oko 2000 komada taktičkog nuklearnog oružja koje se čuva u skladištima diljem zemlje. Takvo oružje može se montirati na rakete kratkog dometa.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.
