Najsmrtonosniji sukob u povijesti čovječanstva započeo je atentatom na austrougarskog nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine. Ubojstvo prestolonasljednika uskoro je uzrokovalo diplomatsku krizu koja je posljedično dovela do smrti 16 milijuna ljudi, od čega 7 milijuna civila.
Nakon mjesec dana ratovanja velikih sila, i ostale nacije bile su primorane ispoštovati razne ugovore i paktove te se sukob uskoro proširio po cijelom svijetu. Teško je ne zamijetiti, piše britanski Express, sličnosti između jučerašnjeg atentata na ruskog veleposlanika u Ankari i onog kojeg je prije 102 godine izvršio Gavrilo Princip.
Članak 5. NATO pakta
Turska je, naime, članica NATO-a, a njene tenzije s Rusijom, koja je ionako bijesna zbog proširenja Sjevernoatlantskog saveza na istok Europe, su na vrhuncu. Samo prošlog mjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin pomaknuo je nuklearno oružje bliže granicama Europe kao odgovor na NATO-ovo širenje na baltičke zemlje. Radi se o S-400 zemlja-zrak raketama koje mogu nositi i nuklearne projektile, a koje se sada nalaze između Poljske i Litve te imaju domet oko 720 km što znači da mogu ispaliti do Berlina.
Prema članku 5. NATO pakta, napad na jednu zemlju članicu smatra se napadom na sve zemlje članice Saveza te će sve zemlje pomoći napadnutoj članici, ako je potrebno i oružanim snagama.
No, postoje i neke druge sličnosti atentata na Andreya Karlova i atentata na Franju Ferdinanda.
Burze ne reagiraju
Događaj iz 1914. godine jedva da je isprva zabilježen na međunarodnoj sceni. Burze nisu nimalo reagirale. Danas - Dow Jones je u plusu za 40 bodova, kao što je bio i prije atentata na Karlova, a američki mediji, jedva da pokrivaju događaj iz Ankare.
Gavrilo Princip bio je vrlo mlad politički aktivist, u vrijeme atenatata imao je samo 19 godina. Mevlüt Mert Altintaş, ubojica Andreya Karlova, imao je 22 godine, a shodno onome što je izrekao u trenucima napada na ruskog veleposlanika, njegov čin bio je potaknut ruskom politikom prema Siriji.
Hladnokrvno ubojstvo i iskorištena prilika
Prije 102 godine, Princip je djelovao u maniri profesionalnog ubojice iskoristivši priliku kad je nadvojvodin vozač pogrešno skrenuo nakon što je propao ranije planirani bombaški napad Principovih suradnika.
Svjedoci atentata na Karlova kažu kako je mladi policajac Altintaş, djelovao vrlo hladnokrvno u trenutku u kojem je oduzeo život ruskom veleposlaniku.
Imaju zaleđe u organiziranim skupinama
Godine 1914. Princip je bio jedan od sedmero urotnika pod okriljem Crne ruku koju je vodio glavni zapovjednik Srpske vojne obavještajne službe pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis.
Prema neki izvješćima i informacijama, 22-godišnji atentator na ruskog veleposlanika djelovao je pod okriljem dobro organiziranog prosirijskog pobunjeničkog pokreta.
Kao i Karlov, Franjo Ferdinand je ubijen tijekom posjeta jednom kulturnom događaju - otvorenju državnog muzeja u Sarajevu.
Sličnosti je zapazio i jedan ruski analitičar koji je nakon atentata na Karlova izjavio: "Prvo svjetski rat započeo je pucnjem. Pucanj u ruskog veleposlanika je proglašenje rata", rekao je za rusku televiziju.
