Procjene govore da Arktik ima 22 posto neotkrivenih konvencionalnih zaliha nafte i prirodnog plina na svijetu. Također, ondje su i velike zalihe minerala i rijetkih metala. Ubrzanim otapanjem leda oni postaju dostupniji. Pitanje je tko će prije stići i zgrabiti ih, a osim Rusije koja je obgrlila veći dio polarnog kruga, ključna je i Kanada, SAD (zbog Aljaske) te Danska (odnosno Grenland) i Norveška.
Trka u naoružanju
Već zadnjih 15-ak godina, Rusija širi svoje teritorijalne zahtjeve i povlači granične crte na karti zaleđenog mora te čak uspostavlja i oružane snage specijalizirane za djelovanje u oštrim polarnim uvjetima, no ni Zapad ne zaostaje. Prije svega Norveška koja drastično jača vojno prisustvo na Arktiku.
Prošlog listopada, Nato je izveo vojnu vježbu s 40.000 vojnika što je najveća vojna vježba u Norveškoj u zadnjih deset godina, a mjesec dana ranije Velika Britanija je najavila novu "Strategiju arktičke obrane" koja uključuje 10-godišnju misiju 800 britanskih komandosa u Norveškoj te četiri tajfuna koja će patrolirati islandskim nebom. I SAD šalje marince na višegodišnje misije u Arktički krug te prijeti kako će arktičkim morskim rutama, namijenjenim trgovačkim brodovima, po prvi puta poslati i mornaricu.
Izravna posljedica globalnog zatopljenja
No iako sve to zvuči kao novi Hladni rat, analitičari na konferenciji o Arktiku ističu kako je sve očekivana posljedica globalnog zatopljenja. Do sada je zemljama glavni "neprijatelj" bio led i surova klima te je vladao prilično kooperativan duh - od ribarstva do problema oko držanja morskih putova otvorenima.
"Vidimo sve više vojne aktivnosti samo zato jer su zemlje zabrinute zbog perspektive otvorenog mora. Jedinstvenu sigurnosnu situaciju Arktika su oblikovali prirodni ekstremi. Ako Arktik postane samo još jedan ocean, to se urušava", istaknuo je Klaus Dodds, profesor geopolitike.
A trenutak kada će Arktik postati samo još jedan ocean sve je bliži. Svake sekunde nestaje 10.000 tona morskog leda i najoptimističnije procjene govore kako će već 2035. Arktik ljeti biti bez leda.
Zabačene regije postaju gospodarske meke
Osim rastuće militarizacije, zbog poslovnih mogućnosti nekad zabačene regije postaju poslovne meke, što možda najbolje pokazuje norveški Tromso koji je od malog trgovačkog gradića postao važna luka i polazište prema sirovinama bogatom sjeveru,
"Sada smo u povijesno čudnoj situaciji. Toliko mnogo ljudi kuca na naša vrata, uključujući i poslovne predstavnike iz Kine, Pakistana, Singapura i Maroka. Očita je i daleko veća pomorska aktivnost", komentirala je gradonačelnica Kristin Roymo za Guardian.
No koliko god političari tvrdili da je sve u redu, nema napetosti, a militarizacija je predstavljena praktički kao prilagođavanje promijenjenoj klimi. Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Marie Eriksen Soreide na konferenciji se požalila kako im Rusija ometa komunikaciju na krajnjem sjeveru. No daleko od toga da je Norveška čista. Krajem prošle godine jedan Norvežanin je uhvaćen u špijunaži u Rusiji, a Norveška je upravo odobrila nove naftne i plinske bušotine Barentsovog mora.
'To je Rusija, to je Rusija, tu žive Rusi'
Ruse prilično brine nedavna NATO-ova vojna vježba koja zadire duboko u sjever, ističe ruski veleposlanik u Norveškoj Teimuraz Ramišvili. S druge strane, tvrdi, odbacuje navode da Rusija povećava aktivnosti u polarnom krugu. U pitanju je., kaže, samo redovna obnova nakon 20 godina zapostavljanja. Ali odmah jasno nastavlja, kako je Moskvi sjever velika prilika i uzbuđeno govori o "polarnom dobu".
"Nama je to stvar održivog razvoja ruskog teritorija. To nije otvoreno more, to je ruski teritorij", rekao je Ramišvili, i za svaki slučaj, još jednom ponovio: "Arktik nije prirodni resurs, to je prostor u kojem Rusi već dugo vremena žive".
