Cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih postaje sve nedostižniji, upozoravaju stručnjaci za klimu, jer zemlje ne uspijevaju odrediti ambicioznije ciljeve unatoč višemjesečnim rekordnim vrućinama na kopnu i moru.
Dok su izaslanici u Bonnu početkom lipnja pripremali godišnji skup o klimi u studenom, prosječna globalna temperatura površinskog zraka bila je nekoliko dana viša od 1,5 stupnjeva u odnosu prema predindustrijskim razinama, objavio je europski program za klimatske promjene Copernicus.
Premda su prosječne temperature i prije premašivale prag od 1,5 stupnjeva, ovo je prvi put da se to dogodilo u ljeto na sjevernoj hemisferi koje počinje 1. lipnja. Temperature mora također su premašile rekorde za travanj i svibanj.
"Istječe nam vrijeme jer je za promjene potrebno vrijeme", upozorila je klimatologinja Sarah Perkins-Kirkpatrick s australskog Sveučilišta Novog Južnog Walesa.
Ekstremni toplinski valovi
Uoči sastanka izaslanika Kine i SAD-a, najvećih svjetskih zagađivača atmosfere, idući mjesec, temperature u Pekingu premašile su lipanjske rekorde, a SAD su pogodili ekstremni toplinski valovi.
Dijelovi Sjeverne Amerike bili su ovaj mjesec oko 10 stupnjeva Celzijevih topliji od sezonskog prosjeka, a dim od šumskih požara prekrio je Kanadu i istočnu obalu SAD-a.
U Indiji, jednoj od regija koja je najviše osvjetljiva na klimatske promjene, porastao je broj umrlih zbog dugotrajnih visokih temperatura, a ekstremna vrućina pogodila je i Španjolsku, Iran i Vijetnam pa se strahuje da bi prošlogodišnje smrtonosno ljeto moglo postati uobičajeno.
Svjetska meteorološka organizacija prognozirala je u svibnju da postoje 66-postotni izgledi da će do 2027. prosječna godišnja temperatura biti viša od praga od 1,5 stupnjeva Celzijevih, koji je dogovoren u Parizu 2015., barem jednu cijelu godinu.
Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora.
Prosječne globalne temperature površine mora iznosile su potkraj ožujka 21 stupnjeva i ostale su rekordne za to doba godine cijeli travanj i svibanj. Australska meteorološka služba upozorila je da bi temperature Pacifika i Indijskog oceana mogle biti tri stupnja više od uobičajenog za listopad.
Globalno zagrijavanje
Važan faktor je globalno zagrijavanje, objasnio je profesor fizike klime Piers Forster sa Sveučilišta u Leedsu, ali El Nino, smanjenje količine saharske prašine koju vjetar raznosi preko oceana i korištenje brodskih goriva s manje sumpora također tome doprinose.
"Sve u svemu, oceani su pogođeni četverostrukim udarom", rekao je. "To je nagovještaj onoga što dolazi."
Toplija mora mogla bi značiti i manje vjetra i kiše što će stvoriti začarani krug koje će uzrokovati još više zagrijavanja, rekla je Annalisa Bracco, klimatologija Tehnološkog instituta iz američke savezne države Georgije.
Premda su ovogodišnje visoke temperature mora izazvane "savršenom kombinacijom" okolnosti, ekološke posljedice mogle bi potrajati, rekla je. "Ocean će jako sporo reagirati jer polako akumulira toplinu, ali je i jako dugo zadržava."
