Djeca, među kojima i sedmogodišnjaci, kopaju kobalt u Kongu, upozorila je međunarodna organizacija za ljudska prava Amensty International i pozvala tvrtke da pojačaju kontrolu i zatraže dokaze da kobalt koji ugrađuju u svoje proizvode nije rezultat rada djece i izrabljivanja.
Skupine za ljudska prava optužuju velike kompanije kao što su Apple, Samsung i Sony da ne provjeravaju dovoljno porijeklo metala koje rabe u proizvodnji.
Kongo proizvodi gotovo polovicu cjelokupnog kobalta u svijetu koji se koristi za baterije litij-ion.
Godine 2014. oko 40.000 djece radilo je u rudnicima diljem južnog Konga, mnoga od njih kopajući kobalt, piše u izvješću koje se poziva na UN-ov fond za djecu (UNICEF).
"Provodio sam 24 sata u tunelima... morao sam i nuždu vršiti u tunelima... Moja me udomiteljska majka planirala poslati u školu, no moj udomiteljski otac bio je protiv, eksplotirao me tjerajući me da radim u rudniku", rekao je 14-godišnji Paul, siroče.
I odrasli i djeca koji kopaju rudu 'na crno' čine to bez osnovne zaštitne opreme.
Najmanje 80 ilegalnih rudara u južnom Kongu umrlo je od rujna 2014. do prosinca 2015., piše dpa.
Trgovci prodaju kobalt tvrtki Congo Dongfang Mining (CDM) koja je podružnica kineskog diva Huayou Cobalt, navodi Amnesty. Dvije kineske tvrtke obrađuju zatim kobalt i prodaju ga za baterijske komponenete proizvođačima u Kini i Južnoj Koreji, a oni pak industriji IT-a i automobilskoj, uključujući Apple, Microsoft, Samsung, Sony, Daimler i Volkswagen.
Amnesty je stupio u vezu s tim i drugim velikim kompanijama i dobio "neodređene" odgovore većine njih, rekao je glasnogovornik. Te kompanije tvrde da ne toleriraju dječji rad no ne mogu sa sigurnošću utvrditi potječe li kobalt iz južnog Konga.
Demokratska Republika Kongo obiluje mineralima no unatoč tomu jedna je od najnerazvijenijih na svijetu. Bogatstvo minerala potiče oružane sukobe koji više od dvadeset godina potresaju zemlju, napose u pokrajinama Sjeverni i Južni Kivu koje su veliki proizvođači zlata, kositra, tungstena, koltana.
Da bi se izbjeglo neizravno financiranje sukoba u DR Kongu, američki zakon i 2014. o tim mineralima zvanima "krvavi" obvezuje tvrtke da prijave vlastima koriste li se tim sirovinama u proizvodnji te ako da, dužne su prijaviti njihovo porijeklo, piše AFP.
U izvješću iz 2015. nevladine udruga Global Witness i Amnesty International optužuju velike američke tvrtke da zaobilaze obveze iz tog zakona.
