Jedini način na koji bi sportaši iz Rusije i Bjelorusije još smjeli nastupati na međunarodnim natjecanjima, bio bi ako pritom ne bi koristili službene nacionalne zastave, grbove i himne Rusije i Bjelorusije, odnosno, ako bi nastupali pod izričitim uvjetom da na natjecanju ne zastupaju te zemlje.
Tako glasi jedna od točaka koje skupina 35 zemalja traži od međunarodnih tijela "da ih razmotre" kao novi, ovaj put totalni sportski val sankcija protiv Rusije i Bjelorusije zbog, kako navode, nepravednog i neisprovociranog rata u Ukrajini, u kojem Rusiji kao agresoru pomaže Bjelorusija.
Cijeli tekst zajedničke izjave objavio je na svojim stranicama američki State Department. Među 35 zemalja supotpisnica je i Republika Hrvatska, odnosno u njeno ime ministrica sporta i turizma Nikolina Brnjac.
Već na prvi pogled očito je da okosnicu potpisnica čine članice NATO-a, ali ne sve. Na popisu nisu Mađarska, Turska, Bugarska, Albanija, Luksemburg, Crna Gora i Sj. Makedonija. Na popisu se, međutim, nalaze Finska i Švedska, zemlje koje su u procesu pristupanja članstvu u NATO-u, a osim toga još i Malta, Japan, Južna Koreja, Lihtenštajn, Australija i Novi Zeland.
Potpisnice u zajedničkoj izjavi konstatiraju da je rat Rusije protiv Ukrajine neprihvatljivo i flagrantno kršenje međunarodnih obaveza, nasuprot čega kao potpuna suprotnost stoje međunarodne sportske organizacije, osnivane na temelju poštivanja ljudskih prava i mirnih odnosa između zemalja.
Stoga, "poštujući autonomiju sportskih organizacija", 35 zemalja smatra da nadležna sportska tijela Rusije i Bjelorusije treba suspendirati iz međunarodnih sportskih federacija. Usto, sa svih funkcija u međunarodnim sportskim federacijama neophodno je smijeniti sve osobe koje su "blisko povezane s ruskom i bjeloruskom državom".
Lista ne staje samo na tome. Predlaže se da se Rusiji i Bjelorusiji uskrati televizijsko i drugo prenošenje sportskih natjecanja.
Natjecanje na sportskim natjecanjima bi se pritom dopustilo i sportašima ili klubovima iz Rusije i Bjelorusije, ali samo pod uvjetom da pritom ne koriste nijedno od nacionalnih obilježja, kako bi bilo jasno da ne predstavljaju zemlje čije vlasti 35 zemalja potpisnica smatraju krivcima za rat protiv Ukrajine kao neovisne, međunarodno priznate zemlje i protiv njenog naroda.
Konačno, potpisnice apeliraju na sportske i nacionalne vlasti diljem svijeta da gdje je god i kad god je moguće, sudjeluju u obnovi i nastavku ukrajinskog sporta. Do sada su mnogi sportaši snažno istupili protiv rata u Ukrajini, pri čemu se ističu sami Rusi koji time riskiraju da se nađu na udaru zakona kojima je režim Vladimira Putina pod prijetnjom i do 15 godina zatvora zabranio širenje bilo kakvog narativa o ratu u Ukrajini koji se ne bi slagao s onim po kojem je riječ o "specijalnoj vojnoj operaciji" protiv "nacista" u Ukrajini i u "obranu Rusa i Rusije".
Posebnu pažnju medija privukli su javni istupi nekoliko svjetski slavnih ruskih nogometaša. Još u prvim danima rata golman Ivan Zlobin proslavio je držeći ukrajinsku zastavu pobjedu svog kluba, portugalskog Famalicaa, nad Tondelom. Prvi koji je istupio protiv napada na Ukrajinu bio je Fjodor Smolov, napadač Dinama iz Moskve, objavivši na društvenim mrežama "ne ratu u Ukrajini", skupa s emotikonima u obliku slomljenog srca i ukrajinske zastave, već 24. veljače prijepodne.
Legendarni kapetan ruske nogometne reprezentacije, 38-godišnji Igor Denisov, kazao je, pak, u intervjuu sredinom prošlog mjeseca da su ratni događaji u Ukrajini "katastrofa, potpuni užas":
"Ne znam, možda će me zatvoriti ili ubiti zato što ovo govorim, ali govorim činjenice. Poslao sam pismo predsjedniku Putinu. Spreman sam kao ponosan čovjek kleknuti pred njim kako bi rat prestao."
"Ne volim kad ljudi umiru. Ne mogu više šutjeti o ovome. Naravno, ja sam obični čovjek. Čak me je i sada strah, ali ne mogu o tome ne govoriti", kazao je.
