Kupac ove "svemirske uspomene" je američki kolekcionar koji je želio ostati anoniman. "Tada nismo imali tehnologiju koja postoji danas. Nisam čak imao ni kalkulator za običnu aritmetiku. Morao sam kolege u Houstonu zamoliti da provjere moje izračune", kazao je autor bilješki,  83-godišnji James Lovell. On je, kaže, na tu bilježnicu potpuno zaboravio, a pronašao ju je prilikom čišćenja stana. "Moja su djeca uzela sve što su htjela, a puno sam poklonio i muzejima. Ovo sam odlučio staviti na aukciju kako bi netko tko je uistinu zainteresiran za taj dio povijesti mogao u tome uživati", objasnio je Lovell. Apollo 13 je bila prva misija na kojoj su se pojavili određeni problemi koji su, na sreću po astronaute, uspješno prebrođeni, no misija nije ispunila zadatak. Letjelica Apollo 13 lansirana je uspješno iz Svemirskog centra John F. Kennedy 11. travnja 1970. Trebala je biti upućena sa Zemlje prema Mjesečevoj regiji Fra Mauro. Tijekom prvih sati leta letjelica je bila u dobrom stanju, no kasnije je spremnik s kisikom na servisnom modulu eksplodirao što je prekinulo dotok zraka, električne energije, svjetla i vode u letjelicu, sve to na udaljenosti od 321.869 kilometara od Zemlje. Zapovjednik Lovell zamijetio je istjecanje plinova u svemir, a u letjelici se počelo teško disati, pa je zapovjeđena promjena plana i okretanje prema Zemlji. Kako je sustav za navigaciju također bio u kvaru, posada se morala orijentirati prema Suncu, a ujedno se morala brinuti kako bi očuvala zalihe kisika i hrane za put prema nazad. Unutrašnjost letjelice se ohladila pa se posada povukla u mjesečev modul, te je čitava kompozicija nakon okreta oko Mjeseca ubrzana djelovanjem Mjesečeve gravitacije krenula natrag prema Zemlji. Pri ulasku u Zemljinu atmosferu odbačeni su servisni i mjesečev modul. Prije toga se posada vratila u zapovjedni modul koji je jedini bio predviđen za povratak na Zemlju. Ovako osakaćena letjelica je ipak uspjela prevaliti put pa se posada uspješno 17. travnja 1970. godine spustila u Tihi ocean.