U Hrvatskoj je ove godine oko 450 ljudi počinilo samoubojstvo, u svijetu milijun ljudi godišnje oduzme si život, svakih 40 sekundi netko se odluči za taj čin, što ga čini globalnim društvenim problemom zbog čega se 10. rujna u okviru Međunarodnog dana borbe protiv samoubojstava ukazuje na potrebu njegove prevencije.
Ukupna stopa samoubojstava u Hrvatskoj oscilira, a od 1999. bilježi trend pada. Najveći broj izvršenih samoubojstava registriran je 1992. godine kada se ubilo 1.156 osoba, da bi 2011. značajno pao - na 702.
Prošle godine u Hrvatskoj ih je opet bilo nešto više - 776, a u Zagrebu 96, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
To govori da problem nije nestao. Pročelnik zavoda za hitnu i preventivnu psihijatriju KBC Rebro Špiro Janović ističe kako se u današnje doba fenomen samoubojstva povezuje s brzim razvojem suvremenog društva i učinkom tog razvoja na osobu i okolinu, i njihove međusobne odnose.
Samoubojstvo kao fenomen postoji bez obzira na razvijenost zajednice
"Promjena ritma života, razvoja, sazrijevanja i starenja, promjene odnosa među generacijama i spolovima, različitosti osobnih očekivanja i očekivanja okoline, te razvoj tehnologije, nažalost, nisu doveli do nestajanja samoubojstva niti u jednoj društvenoj zajednici, bez obzira na stupanj razvijenosti", kazao je u razgovoru za Hinu dr. Janović.
Poseban je problem što na jedno izvršeno samoubojstvo dolaze tri do pet pokušaja samoubojstva. Muškarci češće počine samoubojstvo od žena i to prosječno u omjeru 3:1, dok žene imaju više pokušaja od muškaraca.
"Prethodni pokušaji samoubojstva smatraju se jednim od najznačajnijih čimbenika rizika. Smatra se da je 50 posto osoba koje počine samoubojstvo, prethodno, barem u jednom navratu, neuspjelo pokušalo samoubojstvo", pojašnjava Janović.
Kod oba spola najčešći način izvršenja je vješanje. Skoro sva samoubojstva vatrenim oružjem počinili su muškarci, a kod samoubojstava žena samootrovanje, utapanje i skok s visokog mjesta značajnije su zastupljeni.
Podatak da je veći broj muškaraca koji izvrše samoubojstvo, Janović je pojasnio time što oni teže prihvaćaju postojanje psiholoških problema, rjeđe traže pomoć, biraju letalnije i violentnije metode za počinjenje samoubojstva te su impulzivniji.
Razlog, pak, zbog kojeg je u ratnim i poratnim godinama značajno porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, voditeljica Odsjeka za praćenje izvršenih samoubojstava HZJZ-a Maja Silobrčić Radić vidi u lakšoj dosupnosti te vrste oružja.
Stope izvršenih samoubojstava rastu s porastom dobi, najviše stope bilježe se u najstarijim dobnim skupinama kod oba spola. Zabrinjava međutim što i mladi posežu za samoubojstvom. Prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 16 samoubojstava u dobi od 15 do 19 godina i 28 u dobi od 20 do 24 godine.
Vezano uz čimbenike koji utječu na mogućnost počinjenja samoubojstva pa i u toj najmlađoj dobi, dr. Janović je istaknuo da emocionalno, fizičko i seksualno zlostavljanje, nasilje u obitelji i odvajanje od roditelja, zlostavljanja od strane vršnjaka u školi, školski neuspjeh i drugi značajni negativni događaji u djetinjstvu potiču nastanak samoubojstvenog ponašanja.
Silobrčić Radić iznijela je pak zanimljiv podatak kako se veća pojavnost samoubojstava bilježi u drugoj polovici proljeća i prvoj polovici ljeta te da se ljudi koji žive u sjeverozapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske, puno češće odlučuju za samobojstvo od onih koji žive na jugu, u priobalju.
Hrvatska bilježi srednje visoke stope samoubojstava te se u usporedbi s drugim europskim zemljama nalazi oko sredine ljestvice smrtnosti zbog samoubojstava. Niža je od susjednih Slovenije i ravničarskoj Mađarskoj koja je stalno u vrhu, te podjednaka kao i u Austriji.
Depresija glavni uzrok za 60 posto samoubojstava
Što navodi ljude na taj ekstremni čin, kojem su se, ovisno o povijesnom razdoblju i sredini, pridavali epiteti od časti i hrabrosti do kukavičluka i egoizma? Zašto su se ubili Kleopatra, Van Gogh, Ernest Hemingway, Jerzy Kosinski, Vladimir Majakovski, Syliva Plath, Tony Scott, Virginia Wolf, Sergej Jesenjin, Kurt Cobain, Ian Curtis?
"Samoubojstvo je glavni uzrok prerane smrti u osoba s mentalnom bolešću. Smatra se da gotovo 60 posto samoubojstava počine osobe oboljele od depresije", ističe Janović. Drugi po učestalosti psihički poremećaj među osobama koje su počinile samoubojstvo jest alkoholizam, dodao je.
Samoubojstvo je učestalije u osoba oboljelih od kroničnih bolesti.
Udovci, razvedeni i samci izloženi su povećanom riziku. "Život u bračnoj zajednici predstavlja zaštitni čimbenik za muškarce, ali ne i za žene, a razvod i samostalan život povećavaju rizik od samoubojstva", kazao je.
Također postoji jasna veza između nezaposlenosti i stopa samoubojstava. Osobe s psihičkim poremećajima i bolestima često su nezaposlene. Nezaposlenost sama po sebi dovodi do siromaštva, osjećaja beznađa i bespomoćnosti, socijalne deprivacije i problema u obitelji.
Najviše stope samoubojstva vezane su za suprotne krajeve društvene stratifikacijske ljestvice, naglasio je Janović. Najčešće se ubijaju ljudi čije zanimanje je povezano sa visokom dohotkom i ugledom i ljudi s vrlo niskim dohotkom i ugledom. Visoka stopa samoubojstva "elitnih" profesija objašnjava se slabim regulacijskim utjecajem društva na njihovo ponašanje, a "siromaha" njihovim nepovoljnim materijalnim i društvenim položajem. Također, istaknuo je, neka zanimanja poput liječnika, veterinara, farmaceuta i zubara imaju povećani rizik od samoubojstva.
Stigma kao barijera u prevenciji suicida
Psihijatrica i predsjednica Hrvatske udruge za prevenciju suicida, Elvira Koić ističe da ljudi često stradavaju jer sami, kao niti njihova okolina ne prepoznaju da imaju depresivni poremećaj.
Kazala je kako je Svjetska zdravstvena organizacija odlučila da ove godine stigma duševne bolesti u okviru Međunarodnog dana borbe protiv samoubojstava bude stavljena u prvi plan. Ovogodišnja parola je da je stigma velika barijera u prevenciji suicida.
"Kad počnemo tražiti pomoć za depresivno stanje, kao što idemo doktoru i tražimo kad nas boli želudac ili za bilo koji drugi problem, vjerujem da će to biti značajan pomak u prevenciji", ustvrdila je.
"Liječenjem, reguliranjem i kontrolom impulsa poremećaja kontrole impulsa, što je sve češće u posljednje vrijeme u ovom multitasking svijetu i borbom protiv stigme mogu se napraviti pomaci", naglasila je.
Istaknula je da se suicidi mogu prevenirati na bezbroj načina te da su neki propisani i oprobano dobri. Među njima je i edukacija o prepoznavanju znakova upozorenja poput sve veće zatvorenosti, povučenosti, češćim pričama o smrti, opraštanju od stvari, itd.
"Jačanjem povjerenja prema osobama koje imaju neki problem i koje su drukčije, jačamo društveni kapital zajednice i automatski radimo na prevenciji suicida", poručila je.
Svi se stručnjaci slažu kako treba više poraditi na tome kako bi se smanjio broj onih koji se odluče na taj čin. Ako se to ne dogodi, samoubojstvo će i dalje biti deseti po redu uzrok smrtnosti u svijetu, a Golden Gate Bridge bit će i dalje podjednako poznat i po zadivljujućoj arhitekturi, ali i kao neslavno mjesto s kojeg više ljudi nego bilo gdje drugdje na svijetu odluči oduzeti si život.
