Zarazno zijevanje prije pokazuje bliskost odnosa među ljudima
nego njihov umor, kažu znanstvenici.
Činjenica je da zaraznost zijevanja nikada nije potpuno
objašnjena, a novo istraživanje talijanskih znanstvenika,
objavljeno u časopisu PLoS, sugerira da je ono povezano s
empatijom.
Znanstvenici sa sveučilišta u Pisi promatrali su ponašanje 109
ljudi, muškaraca i žena, različitih nacionalnosti i dobi, u
njihovim svakodnevnim aktivnostima i bilježili slučajeve zaraznog
zijevanja. Otkrili su da je ono najčešće između izravno povezanih
članova obitelji, nešto manje često između prijatelja, a najrjeđe
je među poznanicima i strancima. Vremenski razmak između dva
'zijeva' bio je najveći u ovoj posljednjoj skupini, što ponovno
sugerira da empatija i obiteljska bliskost igraju ulogu u ovom
fenomenu.
Naše istraživanje pokazuje da je zaraznost primarno izazvana
emotivnom bliskošću između pojedinaca, a ne drugim čimbenicima,
poput spola ili nacionalnosti, napisali su znanstvenici.
Komentirajući rezultate, dr. Catriona Morrison, psihologinja sa
sveučilišta u Leedsu, izjavila je da takav primitivan odgovor
može baciti svjetlo na evoluciju ljudskog mozga. "Neki sugeriraju
da se zarazno zijevanje razvilo u doba pećinskog čovjeka kada je
netko morao biti na straži cijelo vrijeme - zijevanje pospješuje
cirkulaciju krvi u mozgu i tako jača budnost", rekla je.
Dr Atsushi Senju, londonski znanstvenik, kaže da je sličan efekt
učestalosti zijevanja među članovima iste skupine primijećen kod
jedne vrste babuna. "Međutim, još uvijek nije sigurno da je
razlog tome empatija - ima i dalje onih koji vjeruju da se radi o
običnom prirodnom refleksu".
Istraživanje pokazuje da je zaraznost primarno izazvana emotivnom bliskošću između pojedinaca, a ne drugim čimbenicima, poput spola ili nacionalnosti.
