Čak petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, pri čemu je ono višestruko prisutnije u ruralnim područjima, što uz iznimno slabu gospodarsku aktivnost i nedostupnost osnovnih javnih usluga znatno doprinosi depopulaciji, upozorava pučka pravobraniteljica.
Socijalne naknade nedovoljne za najosnovnije
Socijalne naknade nisu dovoljne pa ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a posebno su u toj situaciji ranjive starije osobe, koje i dalje žive u iznimno teškim uvjetima, stoji u izvješću.
Ohrabruju, dodaje se, pozitivne promjene u području zaštite od nasilja u obitelji ili ekonomskog iskorištavanja te najava uvođenja socijalne mirovine.
Upozorava se da sustav ovrhe još nije učinkovit ni pravedan, pa i dalje generira dodatne dugove ovršenicima, a otežava namirenje vjerovnika.
"Neovisno o imovnom stanju, brojne pritužbe i dostavljeni podaci pokazuju kako građani nemaju dovoljno informacija o svojim pravima, zbog čega ne pokreću mehanizme zaštite, a značajnu ulogu u tom začaranom krugu ima visoko nepovjerenje u institucije, o čemu svjedoče pritužbe i istraživanja".
S time je povezana dugotrajnost postupanja koja je, iako najčešće spominjana kao karakteristika sudskih postupaka, prisutna i u drugim područjima, primjerice radu inspektorata ili donošenju rješenja o mirovini, upozorava se u izvješću.
Siromašni nemaju jednak pristup pravima
U brojnim situacijama zamjetan je nejednak pristup pravima, osobito osiromašenih građana, primjerice pravosuđu ili na sve dužim listama čekanja na zdravstvene usluge.
Pravobraniteljica stoga daje 231 preporuku kojima je cilj sprječavanje povreda prava građana, a njihova provedba jedan je od načina dugoročnog unaprjeđenja kvalitete života u Hrvatskoj, što je nedovoljno prepoznato u kontekstu demografske obnove i zaustavljanju iseljavanja.
Zabrinjava nedonošenje značajnih propisa i strateških dokumenata, ističe Vidović i navodi da nedostaju oni o socijalnom stanovanju, radu agencija za naplatu potraživanja, beskućništvu ili razvoju civilnog društva, kao i Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava.
Izrazito zabrinjavajućim smatra nesiguran status zaposlenih, koji su često prisiljeni birati između trpljenja da se njihova prava krše, gubitka posla i napuštanja Hrvatske.
Ured je po prvi put najveći broj pritužbi primio upravo na prava iz radnih i službeničkih odnosa, a rad (25,3 posto) i zapošljavanje (15,5 posto) također su najzastupljenija područja među pritužbama na diskriminaciju.
Najdikriminiraniji Srbi i Romi
"Kao i ranijih godina, bez obzira na područje, najzastupljenije su pritužbe za diskriminaciju na osnovu etniciteta, što se posebice odnosi na pripadnike romske i srpske nacionalne manjine te tražitelje azila, iz niza razloga: nedostatka osnovnih uvjeta života, integracijskih politika, ali i zločina iz mržnje kojima su izloženi", navodi se u izvješću.
Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosuđu manjinsko je pravo koje se najmanje poštuje, odnosno udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u javnim tijelima i dalje je znatno niža od njihova udjela u stanovništvu Hrvatske, koji iznosi 7,67 posto. "Planovi zapošljavanja, doneseni ranijih godina radi postizanja 5,5 posto zastupljenosti, bili su posve nedjelotvorni", stoji u izvješću.
Pravobraniteljica upozorava da je netrpeljivost prema različitim skupinama i mišljenjima, nažalost, ostala karakteristika javnog prostora, a nedostatak dijaloga i kvalitetnih rasprava, kao i izostanak adekvatne i pravovremene javne osude neprihvatljivog sadržaja, doprinose atmosferi apatije i osjećaju stagnacije društva.
Analiza i cijena stanja u izvješću pripremljena je na temelju pritužbi, terenskog rada, istraživanja te podataka tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, strukovnih udruženja, akademske zajednice, vjerskih organizacija i mnogih drugih.
Problemi u domovima za starije i nemoćne osobe
Ured pučke pravobraniteljice u prošloj je godini nenajavljeno obišao domove za starije i nemoćne osobe u Viškovu (privatni), Makarskoj i Osijeku (županijski) u kojima je utvrđen nedostatak osoblja, što utječe na kvalitetu života korisnika.
U Domu u Viškovu, zbog nedovoljnog broja medicinskih sestara i njegovatelja, pojedini teže pokretni korisnici ne traže ustajanje iz kreveta i odlazak u šetnju, pa dan u pravilu provode ležeći u krevetu, navodi se u izvješću.
"Sličan problem je i u Domu u Makarskoj, gdje zbog nedovoljnog broja njegovateljica teško pokretne i osobe s demencijom u pravilu ne izlaze pa jedna korisnica, koja je tamo već pet godina, nikada nije izašla na svježi zrak. Nedostatak osoblja utječe i na veliku opterećenost poslom, pa korisnici primjećuju da njegovateljice na njih viču kada su premorene", upozorava pravobraniteljica.
