Do ratifikacije dolazi nakon što se sve donedavno činilo da je na vidiku novo zaoštravanje odnosa dviju susjednih država jer je Ljubljana taj čin uvjetovala bilateralnim pitanjem Ljubljanske banke, a sve u ozračju prijeteće političke krize u Sloveniji u kojoj su se spominjali prijevremeni izbori i raspuštanje parlamenta.
Svečanom proglašenju rezultata ratifikacije nazočit će u slovenskom parlamentu u Ljubljani na poziv slovenske vlade premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Nova slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je da se veseli skorom ulasku Hrvatske u EU jer je to i u slovenskom interesu, te da članstvo obiju država u EU-u otvara vrata za nove mogućnosti suradnje.
Dugogodišnji spor oko neisplaćene devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb zaoštren je početkom prošle godine s nastupom vlade Janeza Janše, premda se očekivalo da će ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji biti formalnost i da se u odnosima Zagreba i Ljubljane neće ponoviti neugodna epizoda iz 2009. godine.
Tada je vlada Boruta Pahora na više mjeseci blokirala pristupne ugovore Hrvatske s EU-om zbog graničnog prijepora, unatoč stajalištu ostalih članica da je riječ o bilateralnom pitanju koje se ne smije unositi u pristupni proces, te unatoč jakim diplomatskim pritiscima koji su na kraju doveli do arbitražnog sporazuma pošto je u Hrvatskoj pregovore preuzela nova premijerka Jadranka Kosor.
Pitanje Ljubljanske banke i tužbi koje su protiv nje za dio štednje isplaćen iz hrvatskog javnog duga uz punomoć hrvatske vlade bile pokrenule Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka otvorio je već prilikom svog prvog posjeta Zagrebu slovenski šef diplomacije Karl Erjavec, no tada se to nije činilo tako dramatičnim problemom.
Na Croatia summitu u Dubrovniku nekoliko mjeseci kasnije Erjavec se s hrvatskom ministricom Pusić složio da se za traženje rješenja na ekspertnoj razini imenuju ugledni financijski stručnjaci Zdravko Rogić i France Arhar, ali je nakon nekoliko takvih sastanaka zaoštrio stajalište, inzistirajući da Hrvatska tužbe protiv Ljubljanske banke mora povući jer u suprotnom riskira ostanak pred vratima EU-a.
Potencijalna kriza u odnosima Zagreba i Ljubljane zbog zaoštravanja pitanja Ljubljanske banke postala je još realnijom krajem prošle godine, kad je susjedna država ušla u političku turbulenciju. Javne prosvjede protiv političkih elita i Janšine vlade isprovocirala je sve lošija ekonomska situacija u državi, a pogoršali su se i odnosi snaga unutar vladajuće koalicije sastavljene od čak pet stranaka.
Janšina vlada desnog centra konačno se raspala, nakon skoro tri mjeseca agonije. Tijekom njenih zadnjih mjeseci trajanja premijer i njegov ministar vanjskih poslova Erjavec slagali su se da s Hrvatskom treba postići dogovor oko Ljubljanske banke koji će primarno zadovoljiti slovenske interese, ali su zbog političkog razmimoilaženja davali sasvim različite signale o tempu kojim hrvatski pristupni ugovor treba biti ratificiran.
Erjavec je nakon javnih izjava da Hrvatska zbog izostanka dogovora o Ljubljanskoj banci riskira svoje članstvo u Europskoj uniji na Otočcu ob Krki s hrvatskom ministricom Pusić postigao načelnu suglasnost kako problem riješiti, ali ga je Janša nekoliko dana nakon toga opozvao kao slovenskog pregovarača.
Činilo se da problem postaje akutan jer se u Sloveniji zbog političke krize i raspada vladajuće koalicije sve više govorilo o raspisivanju prijevremenih izbora, što bi smanjilo mogućnost da sadašnji saziv parlamenta hrvatski pristupni ugovor ratificira prije predviđenog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine.
Do takvog raspleta krize ipak nije došlo, a Slovenija je u međuvremenu dobila novu vladu koja će zemlju voditi najmanje godinu dana.
Nakon dužeg oklijevanja i prijepora koje je oko toga imao s Erjavcem, odlazeći premijer Janša s hrvatskim je premijerom Milanovićem u Mokricama 11. prošlog mjeseca potpisao memorandum o suglasnosti dviju vlada.
Njime je usuglašeno da će se rješenje Ljubljanske banke tražiti u okviru sukcesije, sudske tužbe protiv iste banke u Hrvatskoj staviti u stanje mirovanja, a slovenska vlada odmah pokrenuti postupak ratifikacije.
Rješenje koje je zadovoljilo obje strane pozdravila je i Europska komisija koja je od početka naglašavala da bilateralna pitanje ne smiju onemogućiti primanje Hrvatske s 1. srpnja budući da je ona uspješno završila pristupne pregovore.
