Vlada je zakonski prijedlog poslala u parlament na usvajanje po hitnoj proceduri kako bi mogao stupiti na snagu 1. srpnja, kada Hrvatska uđe u EU.
Na osnovi zakona, hrvatski građani koji bi tražili posao u Sloveniji trebali bi radne dozvole i na njih bi se primjenjivali isti propisi kao i za radnike iz država izvan EU, kazala je na konferenciji za novinare ministrica za rad Anja Kopač. Dodala je da se slovenska vlada na tu mjeru odlučila zbog gospodarske situacije u Sloveniji, u kojoj je zbog krize broj nezaposlenih u porastu, ali i zbog velikog broja nezaposlenih u susjednoj Hrvatskoj jer je u dijelovima Hrvatske koji gravitiraju prema Sloveniji, po njenim podacima, oko 100.000 nezaposlenih.
Kopač je dodala da se radi o racionalnom potezu kako se ne bi zaoštrila situacija na slovenskom tržištu rada jer se domaćim radnicima daje prednost, a ne o zaoštravanju prema Hrvatskoj te da ne očekuje da će Hrvatska za slovenske radnike uvesti recipročne mjere.
Broj Hrvata koji u Sloveniji trenutačno radi na osnovi izdanih radnih dozvola je oko 5.000, rekla je Kopač.
Još se tijekom hrvatskih pregovora o ulasku u EU očekivalo uvođenje privremenih mjera ograničenja za hrvatske radnike te da će države koje su postavile barijeru rumunjskim i bugarskim radnicima pri zadnjem proširenju EU 2007. godine, najvjerojatnije uvesti neku vrstu mjera i prema Hrvatskoj. Prijelazna razdoblja za uključivanje radnika iz novopridošlih zemalja računaju se po uobičajenoj formuli koja glasi 2 + 3 + 2 godine, a najdulje mogu trajati sedam godina.
Prema dosadašnjim saznanjima, Velika Britanija uvest će ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, a Danska, Finska, Estonija i Litva to sigurno neće učiniti, već će ostaviti svoja tržišta rada potpuno otvorenim za hrvatske radnike, jednako kao i Češka.
Vlade u Parizu, Ljubljani, Varšavi, Lisabonu i Rigi još razmatraju konačnu odluku o tom pitanju, ali prema postojećim pokazateljima neslužbeno se očekuje da ograničenja za hrvatske radnike neće biti ni u Poljskoj, Portugalu i Latviji.
Njemačka vlada prva je u siječnju objavila da će uvesti ograničenja za hrvatske radnike za prve dvije godine članstva, osim za akademski obrazovane građane koji nađu posao koji odgovora njihovoj naobrazbi te za sezonske radnike. U ožujku je to objavila i Nizozemska, a nedavno i Austrija.
S obzirom na krizu koja je pogodila države EU, uvođenje privremenih mjera ograničavanja, nakon kojih hrvatski državljani počinju uživati sva prava kao i radnici iz dotične države, odnosno EU, države shvaćaju prije svega kao principijelno pitanje, a ne kao mjeru usmjerenu protiv Hrvata.
