Hoće li se i koliko na ovogodišnjim izborima za Europski parlament uštedjeti u odnosu na lanjske kada je potrošeno 68,7 milijuna kuna, znat će se tek početkom svibnja, nakon što se utvrdi konačan broj biračkih mjesta, no izgledi za značajnije uštede su zasad slabi.
Nakon što je u Hrvatskom saboru zapeo Vladin pokušaj uštede od 13,2 milijuna kuna, sada se čeka učinak preporuka koje je s istim ciljem Državno izborno povjerenstvo (DIP) odaslalo nižim izbornim povjerenstvima.
DIP je, naime, svim županijskim povjerenstvima preporučio da smanje broj biračkih mjesta, gdje god je moguće, primjerice ako su na istim adresama (npr. u školama). Preporučio je i spajanje pojedinih općinskih izbornih povjerenstva, potvrdila je potpredsjednica DIP-a Zdravka ČufarŠarić.
U DIP-u kažu da su reakcije s terena podijeljenje, nekima su preporuke prihvatljive, drugima ne, neki su im pridali i političke konotacije. Zbog toga u DIP-u još ne žele govoriti o konačnim izbornim troškovima i eventualnim uštedama.
No, sugovornici iz DIP-a potvrđuju Hininu računicu da se smanjenjem broja biračkih mjesta neće postići ušteda od 13,2 milijuna, kakva bi se postigla da je prošao Vladin prijedlog o smanjenju broja članova biračkih odbora s deset na šest.
Treba imati u vidu da je na izborima, u prosjeku, aktivno oko 6.500 biračkih mjesta, što pomnoženo s deset članova po odboru, daje 65.000 anagažiranih. Sa šest članova u odboru taj bi broj pao na 39.000 i samo na naknadama značio neto uštedu od 7,8 milijuna.
Prođe li DIP-ova preporuka pa se, primjerice, broj biračkih mjesta smanji za respektabilnih 500, to će donijeti uštedu od milijun i pol kuna. Pribroje li se tome još neke, posljedične uštede, kao što je nabava manjeg broja glasačkih kutija, ušteda neće prijeći dva milijuna kuna, računaju u DIP-u.
Jedna od mogućnosti za jeftinije izbore je niža naknada članovima biračkih odbora koja sada iznosi 300 kuna neto. No, DIP, čini se, trenutno tome nije sklon.
Za tih 300 kuna, što su dvije dnevnice, članovi biračkih odbora moraju proći edukaciju, idu po izborne materijale, uređuju biračko mjesto i u konačnici 12 sati provedu na izborima, tumače u DIP-u i dodaju kako treba imati na umu da su izbori ozbiljna stvari i da se za manje novca teško može dobiti educiranu osobu.
U DIP-u ne žele ulaziti u razloge zbog kojih nije prošao prijedlog smanjenja broja članova biračkih odbora. Zakon koji je to uređivao (izmjene Zakona o izboru članova u Europski parlament) zapeo je u Hrvatskom saboru – raspravljen je ali se o njemu nije glasovalo. Zašto, nitko od mjerodavnih nije objasnio.
Zakon formalno nije povučen, vjerojatno će "odumrijeti", kažu dobro upućeni u Saboru.
Ministarstvo uprave nije izravno odgovorilo na Hinin upit znači li izostanak glasovanja da Vlada odustaje od zakona koji je predložila, no iz odgovora se daju detektirati mogući razlozi nedonošenja zakona.
"Promjena izbornih pravila o višestranačkoj kontroli izbornog procesa bez suglasnosti oporbe značila bi značajno spuštanje dostignutih demokratskih standarda, što Vlada Hrvatske ne želi", kaže Ministarstvo.
Ministarstvo poručuje da će se "temeljem saborske rasprave i stajališta političkih stranaka,(...) , poštujući demokratsko načelo da se promjene izbornih pravila donose uz suglasnost svih bitnih sudionika izbornog procesa (dakle i vladajućih i oporbe), planirana ušteda ostvariti, a po prijedlogu više saborskih klubova na način da se ne smanjuje broj članova biračkih odbora, nego da se smanji broj biračkih mjesta i naknada za članove biračkih odbora", a što je u ingerenciji DIP-a.
Saborska je rasprava, kažu pozorni pratitelji, pokazala da je ideja štednje zapravo zapela na broju članova biračkih odbora, odnosno da ni oporba, ali niti dobar dio vladajućih, nisu bili skloni rezanju broja članova odbora.
Stranke su se pritom vodile prvenstveno vlastitim interesom da barem na izborni dan, u tim odborima "zbrinu" čim više svojih članova.
Zakon propisuje da po dva člana i njihove zamjenike, dakle po četiri člana, određuju većinska i oporbena politička stranka. Pomnoži li se to s brojem angažiranih odbora dolazi se do velikih brojeva.
Lanjski izbori za Europski parlament državu su stajali 68,7 milijuna kuna, pa je Vlada, pozivajući se na jednostavniju provedbu euroizbora u odnosu na ostale izbore, predložila smanjenje broja članova biračkih odbora, kao i da svako općinsko i gradsko povjerenstvo pokriva najmanje deset biračkih mjesta.
