Današna sjednica Vlada započela je kratkim osvrtom premijera na novonastalu situaciju s MOL-om.
"Vlada, ali i ja osobno, ne shvaćamo ovu situaciju s MOL-om kao ratno stanje. Tako nećemo komunicirati. Mađarsku vladu mogu donekle rezumijeti, ali od sebe i vas tražim maksimalnu suzdržanost i bez komentara", započeo je Zoran Milanović smirivati bure u javnosti.
"Radi se o kaznenom postupku koji je začet i pokrenut puno prije ove Vlade, a i da nije, ne komentiramo sudske postupke. Pravosuđe je u hrvatskoj neovisno i po Ustavu i u stvarnosti", nastavio je.
"Predlažem da se važe svaka riječ, a onda još bolje da se ne otvara vaga uopće. Privatno nisam sretan što se ovo sve skupa ovo događa, jer bi nam život svima bio jednostavniji. Ne mogu ništa komentirati jer ne znam sve, a kad god ne znaš apsolutno sve, ne znaš dovoljno", poručio je premijer.
'U ovoj situaciji Vlada ne može napraviti ništa'
Milanović je istaknuo kako Hrvatska vlada nema ništa sa situacijom u MOL-u, ali 'dogovorit ćemo se kako ćemo i pod kojim okolnostima nastaviti'.
"Nije baš zahvalno dijeliti na prijatelje ili neprijatelje u vanjskoj politici, ali ako je netko bio istaknut u pomaganju Hrvatskoj u okviru svojih mogućnosti - to je Mađarska. Možda nitko više od nje nije pomogao Hrvatskoj u ove dvije godine otkako je ova Vlada tu pa i one prije nje. I to neovisno od vlasti! Moje iskustvo je dobro bez obzira na to o kojoj se vlasti ili stranci radilo. Želim vjerovati da se neće ništa promijeniti kad su u pitanju odnosi koji su bili sjajni. Ali baš sjajni. U ovoj situaciji Vlada ne može napraviti ništa", zaključio je Milanović u svom monologu ispunjenom dubokim uzdasima i pokornošću.
'Kao Vladi nam je presudna transparentnost'
Prva točka dnevnog reda je bio konačan prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske kojim želi olakšati pokretanje investicijskog ciklusa.
"U ovaj zakon se ide kako bi omogućili bolje uvjete za pokretanje značajnijih investicijskih projekata. Više od pola Vlade surađivalo je na ovom Zakonu. Pozivali smo na suradnju oko ovog Zakona i dalje smo otvoreni za komunikaciju. Jedino što Vlada može jest stvarati preduvjete za investicije, što znači otvaranje novih radnih mjesta i povećanje prihoda u proračunu", započeo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak svoju prezentaciju.
"Naši građani to očekuju od nas. Nismo dobili niti jednu primjedbi oporbenih klubova u javnoj raspravi. Kroz medije se otvaralo pitanje da ovaj zakon derogira druge zakone, ali to nije istina, ništa se derogira nego samo ubrzava procedure", naglasio je Vrdoljak te naveo koji su kriteriji za strateški projekt:
- Niti jedan projekt ne moće doći na Vladu ako nije usklađen s prostornom i planskom dokumentacijom.
- Da su ulaganja veća od 150 milijuna kuna ili da ima mogućnost biti sufinanciran iz sredstava Europske unije
- Na otocima i područjima od posebne skrbi mora se raditi o investicijama većim od 20 milijuna kuna
"Kao Vladi nam je presudna transparentnost, nemamo namjeru ništa skrivati upravo suprotno. Nećemo više tražiti BON 1, BON 2 i ne treba više dokaz o nekažnjavanju. Što se tiče turistički projekata, sada npr. provedba traje od osam do 27 mjeseci, a po ovom zakonu bi taj rok bio šest mjeseci. Za industrijske projekte nešto duži. Uvjeren sam da ćemo benefit ovog zakona vidjeti brzo", zaključio je ministar gospodarstva.
'Uvodimo sudsku zaštitu u sve faze postupka'
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku predviđa se provjeravanje imovine kriminalaca još u fazi izvida kaznenih djela. Također je predviđeno i osnivanje posebnih odjela u DORH-u koji će se baviti isključivo nalaženjem nezakonitog imetka.
"Ovo su pete izmjene od kada je zakon donesen, to je bilo 2008. godine. Radi se o opsežnim promjenama. Uvodimo sudsku zaštitu u sve faze postupka i striktna pravila o kaznenim prijavama", istaknuo je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Miljenić je rekao kako se uvodi sudska zaštita u sve faze postupka, propisuju se čvrsti rokovi do kojih se treba postupiti po kaznenoj prijavi, a postavlja se i rok za podizanje optužnice nakon završetka postupka - dva i pol mjeseca. U korist djece uvodi se čitav niz alata koji smanjuju traumu u sudskim postupcima. Uvode se i promjene u praćenju imovine počinitelja.
"Što kriminalce najviše boli? Da im uzmemo imovinu. Ideja je pomaknuti fazu u kojoj pratimo potencijalne počinitelje. Ako dođe do kaznenog postupka i ako im je imovina negdje sklonjena, znati ćemo gdje je i znati ćemo je vratiti", pojasnio je i dodao kako je novina da će se snimati i sva ispitivanja osumnjičenika.
Mirovljenici, dostavite OIB na Zavod za zapošljavanje
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić istaknuo je kako će naknadu za nezaposlene moći dobivati i obrtnici i slobodna zanimanja. Kako je i najavljeno, ukida se obavezno mjesečno javljanje na Zavod za zapošljavanje.
"Ukidamo redovito mjesečno javljanje na HZZ i više ćemo se posvetiti individualnom radu", izjavio je.
Dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuje se obustava isplate mirovina kada Zavod za mirovinsko osiguranje ne može službenim putem pribaviti podatak ili ispravu potrebnu za isplatu mirovinskog primanja, a stranka ih ne dostavi u roku.
"Oni koji nisu dobili poziv da dostave OIB, ne moraju ga dostavljati. Oni koji su u više navrata dobivali pozive da dostave OIB, moraju dostaviti da im se mirovine nastave isplaćivati i dalje", upozorio je Mrsić.
"Dopunama Zakona žele se spriječiti zloupotrebe medicinske dokumentacije pri utvrđivanju prava na temelju invalidnosti", rekao je ministar rada.
Na to je reagirao ministar branitelja Fred Matić koji je ponovio kako nema revizije braniteljskih mirovina, nego samo onih s nepotpunom dokumentacijom.
'Ovaj prijedlog zakona smatram vrhovnom neodgovornošću'
Zamjenica ministra Orsata Miljenića, Sandra Artuković, osvrnula se na zahtjev saborskih zastupnika, točnije Jadrane Kosor, da se Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU vrati na stanje iz 2008. godine.
"Nemoguće je vratiti se na stanje 2010. godine jer onda ne bi bio usklađen s EU", istaknula je Artuković.
Na to se nadovezao Milanović: "Čak i da nije postignut dogovor s Europskom komisijom, vraćanje na zakon iz 2010. i brisanje svih izmjena je nešto najdestruktivnije što smo čuli u zadnjih nekoliko mjeseci. Tada bi zakon bio neupotrebljiv jer smo u izmjenama i dopunama unijeli 82 promjene od čega je samo jedna bila sporna, stoga ovaj prijedlog zakona smatram vrhovnom neodgovornošću".
