Predsjedništvo Hrvatskog sabora odlučilo je danas da Sabor više neće biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, ali će još ove godine s pola milijuna kuna financirati to obilježavanje nevinih žrtava Križnog puta.
U zaključku stoji da Predsjedništvo smatra kako je potrebno kao spomendan 18. studenoga, uz Dan sjećanja na žrtve Vukovara, obilježavati i sve žrtve pale za hrvatsku neovisnost i slobodu, te da se 23. kolovoza kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima ubuduće aktivnije obilježava u Hrvatskoj.
Predsjedništvo ističe da se, budući da se povjesničari u Europi i Hrvatskoj slažu kako nisu moguća objektivna tumačenja činjenica te da o povijesti ne odlučuju političke stranke i parlamenti, ne bi trebala nametati mišljenja o zbivanjima na Bleiburgu i Križnom putu.
Stoga, smatra da Hrvatski sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju, već svih žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske.
Zaključke je nakon sjednice Predsjedništva obrazložio predsjednik Sabora Boris Šprem, ističući kako se Predsjedništvo usuglasilo kako u Hrvatskoj postoji jedinstven stav da ne postoje samo nevine žrtve Križnog puta, nego i mnoge druge koje zaslužuju puno poštovanje i pijetet.
No, izvijestio je, nije bilo suglasja oko stava vladajućih stranaka da Sabor ne bude više pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, budući da je HDZ bio protiv takve odluke.
Šprem je naglasio kako Kukuriku koalicija smatra da su se na Bleiburškom polju odvijale 'završne i legitimne borbe između Narodnooslobodilačke vojske i tada već gotovo poraženih Pavelićevih snaga' i da je tamo bilo stradanja vojnika s obje strane, ali ne i nevinih žrtava, odnosno onih koje su ubijene bez suđenja.
"Nevinih žrtava je bilo na stratištima i grobnicama kroz Križni put. Smatramo da treba obilježavati, dati počast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima i grobnicama Križnog puta", poručio je.
Nakana je vladajućih, dodao je, da se riješi 'zbrka' nastala odlukom Sabora iz 1996. godine, kojom je određeno da se na Bleiburgu kao spomendan na isti dan obilježavaju i žrtve Križnog puta, što smatra 'zloupotrebom koja traje do dan danas'.
Šprem je stoga najavio da bi Sabor na početku jesenskog dijela zasjedanja trebao u prvom čitanju raspraviti izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojima bi se 18. studenoga, osim kao tragediju Vukovara, obilježavao i spomendan u znak sjećanja na sve hrvatske žrtve pale za slobodu i neovisnost.
Predsjedništvo je zaključilo i da Sabor, s obzirom da je u njegovu proračunu već predviđeno 500 tisuća kuna za komemoraciju na Bleiburgu te da su pripreme u tijeku, još ove godine bude financijski pokrovitelj te komemoracije, ali ne i politički.
Na jesen bi se, dodao je, u saborskoj raspravi pokušalo pronaći najizglednije mjesto u Hrvatskoj gdje bi se odavala počast žrtvama Križnog puta.
Upitan je li itko postavio pitanje na što se ranijih godina trošilo spomenutih 500 tisuća kuna, Šprem je odgovorio kako su sredstva trošena za organiziranje dolaska na Bleiburg, ali najviše (oko 300 tisuća kuna) za održavanje mjesta na kojemu su se održavale komemoracije.
Novinare je zanimalo i je li došlo vrijeme da se hrvatska politika i javnost vrate u realnost i počnu razmišljati o budućnosti, a ne da se stalno bave Drugim svjetskim ratom, odnosno partizanima i ustašama.
Šprem je naglasio kako tu temu nije nametnuo on niti itko iz Kukuriku koalicije, složivši se da bi se trebalo baviti egzistencijalnim pitanjima građana i razvojem države.
"I bavimo se, ali u tome nas donekle onemogućavaju i sprječavaju pojedinci koji uzrokuju da se moramo baviti ovim pitanjima", kazao je.
Upitan zašto nova vlast, ako se, kako i sam tvrdi, ne želi baviti tim temama, na njih reagira i time ih postavlja kao 'top teme' u javnosti, Šprem je odgovorio da na takve teme iz hrvatske povijesti prije svih reagiraju mediji i povjesničari, ali i da je riječ o pitanjima koja se ne mogu ignorirati, već ih treba rješavati.
Novinari su ga pitali i zašto SDP sada mijenja svoje mišljenje o Bleiburgu, na kojemu su se žrtvama Križnog puta poklonila oba predsjednika SDP-a Ivica Račan i Zoran Milanović.
Šprem je rekao da SDP ne mijenja svoje mišljenje, već želi spriječiti daljnje zloupotrebe i manipulacije te promijeniti način na koji se do sada obilježavala komemoracija na Bleiburgu.
"Ustaška i fašistička ikonografija dominirala je upravo na vašim ekranima, niste mogli to zaobići. Želimo to promijeniti, želimo učiniti to da se žrtve Križnog puta obilježavaju u Hrvatskoj, da se obilježavaju na dostojanstven i primjeren način", poručio je novinarima.
Dodao je da su predsjednici SDP-a na Bleiburg dolazili jer se ustalilo mišljenje da je Bleiburg simbol žrtava Križnog puta.
