Jedna i pol tableta dnevno. Toliko prosječno Hrvati piju lijekova, svatko od nas na lijekove bez recepta lani je potrošio 250 kuna, i da, tablete pijemo više nego ikad. Pokazuju to podaci Halmed-a koji kažu da smo 10,4 milijardi kuna lijekova popili s u 2022. Što je 5,3% više nego lani. I više nego ikad prije. Od toga, milijardu kuna smo potrošili na lijekove bez recepta. Značajno veću potrošnju u odnosu na godinu prije imali su ibuprofen, 31%, folna kiselina 26% i vitamin D, kojeg trošimo 16,6% više nego lani i koji je općenito lijek koji smo najviše pili u 2022.
A kako su Hrvati poludjeli za vitaminom D, koji se preporučuje u prevenciji i liječenju COVID-a, o tome razgovaramo s liječnikom Jurajom Jugom
Dobra večer, dobrodošli u Direkt. I evo nas, lijekove pijemo više nego ikad i na njih trošimo više nego ikad.
Neki bi rekli da su Hrvati bolesniji nego ikad, ali u principu imamo sve bolju dijagnostiku i Hrvati sve više idu liječniku, a to vidimo i prema statistikama HZJZ-a. Zaista, lijekova je sve više, i proizvođača je sve više tako da me uopće ne čudi statistika.
Potrošnja vitamina D je eksplodirala. Što mislite o tome? Je li dobro da ljudi piju toliko vitamina odjednom?
U principu znamo da vitamin D fali ljudima i imamo u laboratorijskim nalazima sve više dokaza za to. Ja se svaki put pitam jesu li oni uopće točni. Ne znam kad mi je zadnji put došao pacijent koji je imao normalne razine vitamina D prema referentnim vrijednostima. Ali u principu vitamina D zaista nemamo. Danas postoje i brojne kreme koje ima UV faktor, to naravno nije ni loše. Ali mi se premalo sunčamo,a s druge strane vitamin D je eksplodirao i zbog korone. U koroni smo imali jako puno istraživanja koja su pokazala donekle i benefit vitamina D ,a to su ljudi čuli i vidjeli. I Hrvati sami traže vitamin D ,a i liječnici ga sami i propisuju jer vitamin D ima broje indikacije koje se evo i dan danas istražuju i pitanje je koje su zaista od njih ispravne i točne, a to ćemo tek saznati u ovim budućim istraživanjima. Vitamin D svakako ima svoje mjesto u liječenju.
Nisam primijetila da je porasla potrošnja vitamina C ili Cinka koji su se također preporučivali za koronu?
Da, točno. Vitamin C smo mi dosta preporučivali za koronu. Ali vitamin C vam je dostupan u mnogim multivitaminskim preparatima i možda ljudi kad vide da je dostupna tamo možda ga više ne kupe dodatno kao poseban suplement. A što se tiče cinka on je zapravo dostupan svugdje, u hrani koju jedemo svakodnevno - u čokoladi što brojni konzumiraju svakodnevno, u morskim plodovima, puretini, piletini, u brojnim mesnim prerađevinama imate zaista veliku koncentraciju cinka i on u principu je dovoljan tako
Bilježi se i porast korištenja folne kiseline, ali suprotno vjerovanjima to nije samo lijek za trudnice?
Ona je kod trudnica najviše reklamirana. A ona se daje i anemičnim ljudima, pogotovo starijim ljudima koji boluju od različitih vrsta anemije, daje se i kod liječenja ozbiljnih autoimunih bolesti. Potrebna je apsolutno za zdravlje
Od jučer je krenulo zimsko vrijeme, sezona viroza. koja je preporuka. Koje dodatke prehrane uzimati da spriječimo zarazu?
Naći ćete zaista brojne preporuke. Od vitamina o kojima smo pričali, pa zeleni čaj, pa betaglukane, cink, vitamin C. Zaista je jako puno tih preparata i pitanje je što je zapravo od svega toga korisno i je li nama naša zdrava svakodnevna prehrana i tjelesna aktivnost dovoljna da digne naš imunosni sustav dovoljno visoko da se bori protiv svih tih infekcija. rekao bih da je, ali danas imamo sve više istraživanja i u tom smjeru, ali niti jedno nije točno dokazalo kolika je količina čega nama potrebna da bismo zaista bili uspješni u tom dizanju imuniteta.
Dobro, C vitamin je dobar zimi piti, D vitamin dobar. Što bi još bilo na tom popisu što bi mogli?
Ako osoba ima neku autoimunu bolest, recimo poremećaj rada štitnjače onda definitivno tu ej skupina B, ali isto tako može jedna cijela paleta drugih suplemenata koji se inače nalaze u onim multivitaminskim preparatima.
Jesu ti multivitaminski preparati ikad dobri ili ne jer često oni sadrže vro male razine svih tih vitamina?
Pitanje je koji je to zapravo spoj i koliko se njega apsorbira u organizam jer često imamo i jeftine preparate i pitanje je s čime su vezani i koliki se postotak toga što smo unijeli zapravo unese u tijelo. Ima i ovih skupljih preparat i pitanje je koliko nas varaju u tome, ali u principu rekli bismo da - da tim skupljim preparatima.
Kako čovjek uopće onda danas da zna? Uđeš u ljekarnu i sa svih strana ti piše - probiotici, betaglukan, uzmi ovo ili one. Kako znati što je samo marketing a što je prava stvar?
S jedne strane možete uvijek potražiti savjet liječnika, a često se ljudi savjetuju i sa samim farmaceutima odnosno magistrama farmacije koji dočekaju ljude u ljekarnama. Ali u principu dosta informacija ima i na internetu ali pitanje je koju stranicu gledati. Postoji i cijeli niz znanstvenih radova koji su često i dobro protumačeni da ih mogu i laici razumjeti. Tako da dobro je vidjeti koji spoj, koja točno tvar jer nisu sve iste. primjerice magnezij. Ako uzmete anorganski spoj magnezija koji ima oksid ili neki određen spoj on će više izaći iz organizma nego ako uzmete neki sukcinat nešto što se više apsorbira u obliku organskog spoja.
Kad se gledaju lijekovi na recept: najviše se troše lijekovi za srce, probavu i lijekovi za živce. Je li to jedan lijepo prikaz Hrvatske?
Ne samo lijepi prikaz Hrvatske nego općenito modernog načina života. Dans su broj jedan uzrok smrti kardiovaskularne bolesti tako da me ne čudi što su na prvom mjestu lijekovi za srce, a uz njih odmah i zbog načina života i prehrane naravno da idu i lijekovi protiv žgaravice, gastritisa. U konačnici kad sve zbrojite i zbog stresa najviše lijekovi koji se naručuju u našim ambulantama su vam gotovo uvijek lijek protiv gastritisa i protiv bolova.
Znači pratimo od bolesti srca, želuca i živaca. Hvala vam lijepa
