Fotografiju leđa mladog kuhara iz Splita, kojeg je policija ni krivog ni dužnog privela i pretukla su nam ustupile kolege iz Slobodne Dalmacije. Oni su prvi objavili priču o kuharu kojeg je istukla policija, a koji s navijačima nema nikakve veze. Načelnik splitske policije mu se ispričao, priznao je da su priveli, preko noći zadržali slučajnog prolaznika i protiv njega upotrijebili sredstva prisile, kako to policija voli reći. Ali, kažu da on nije na snimci koju je objavila Torcida na kojoj se vidi kako policajac tuče muškarca koji leži na podu zavezan. Taj je policajac suspendiran. A otac kuhara koji je pretučen Slobodnoj je ispričao da je njegov sin dobio 12 puta pendrekom po glavi i leđima, pa je pitanje: Može li on tužiti državu.
Nezgodna situacija za splitsku policiju, koja je pokazala brutalnost prema navijačima i prema onima koji s navijačima nemaju veze. Zato je gost RTL Direkta odvjetnik i bivši predsjednik Nadzornog odbora Hajduka Ljubo Pavasović Visković.
Na pitanje je li udaranje navijača koji leži na podu zavezanih ruku policijska brutalnost i prekoračenje ovlasti, odgovara:
"Dakle, ne bih govorio o tim kategorijama. Udaranje bilo koje osobe koja leži na podu, neprimjerenom silom, punom nogom i s ovakvim sredstvom kakvima je taj čovjek udaran je pokušaj teške tjelesne ozljede. To je nešto što je vrlo blizu, ako nije čak i sigurno kazneno djelo. Nebitno je tko su subjekti udaranja. Ovakav događaj se može karakterizirati kao kazneno djelo. Snimka je potpuno jasna. Imate osobu koja ne pruža nikakav otpor i osobu koja je udara. I treću osobu koja je drži. Nije ni ta osoba posve nevina"
Na pitanje je li suspenzija tog policajca dovoljna, odgovara:
"Meni je i tog čovjeka žao. Policajci su i potplaćeni i nemotivirani i rade u iznimno teškim uvjetima. U svim tim frustracijama dođe do izboja nasilja kao i ovdje. Mislim da će splitska policija morati konkretnije obraditi ovu situaciju i krenuti s ozbiljnijim mjerama. "
Pavasović Visković je rekao da su greške u privođenju moguće, ali i da policija nema pravo tući osobe koje privodi.
"Greške u privođenje su moguće. Tko radi taj i griješi. Policija ima pravo nekoga privesti, provjeriti je li sudjelovao u nekom događaju ili nije. Međutim, nema ga pravo tući. O tome ne može biti nikakve diskusije. Jednako kao što ne može biti diskusije o tome ima li tko pravo nasrtati ili napadati policiju. Svaka osoba kojoj bilo koje tijelo državne vlasti nanese štetu nezakonito postupajući ima pravo na naknadu štete. Vjerujem da će to i ovaj čovjek koji je na snimci ostvariti", ustvrdio je odvjetnik.
Kazao je i da je činjenica da policajci nalažu građanima da brišu snimke problem needuciranosti.
"To je jedan veliki problem needuciranosti policajaca. U ovoj situaciji je to brisanje snimki vrlo problematično. Ako uklanjaš tragove da se dogodilo kazneno djelo i nekakav prekršaj, na određen način sudjeluješ u tome. Netko bi morao ljudima koji rade na terenu objasniti da to ne smiju raditi. Nedopušteno je nalagati nekome da briše snimke koje su u krajnjem slučaju nastale na otvorenoj površini. Policajac može to pokušati, ali na javnoj površini vam to ne može ograničiti"
Na pitanje znači li to da je unatoč upozorenju policajca dopušteno snimati, odgovara:
"Ako se nalaziš na javnoj površini. Apsolutno."
Komentirao je i nasilna ponašanja te odnos policije i navijača:
"To je jedan vrlo problematičan i dugačak odnos. Policija tu kao i navijači ima puno putra na glavi. To seže još prije 10-15 godina kada je zapravo tadašnji vrh policije imao prilično nečasnu ulogu u nogometnom miljeu. Svjedočio sam činjenici da je u poljudsku ložu na utakmicu Hajduka i Dinama došla vrhuška dalmatinske policije. Četiri načelnika policijskih uprava u delegaciji Dinama za koje se kasnije ispostavilo da su suđeni kao dio zločinačke organizacije. Vrlo neprimjeren kontakt. Imate PU zagrebačku koja je od 2010. godine u ratu s Dinamovom navijačkom skupinom funkcionirala kao privatna zaštitarska vojska nego kao organ koji provodi zakon. Tu je nastao nukleus tih problema koji se i danas reflektira na problematiku. Na Desincu se donekle došlo pameti, smirile su se tenzije… Policija je tu vrlo nespretno u obradi priče reagirala. Nije normalno da bilo tko nasrne i napadne policiju, no ono što se događalo kasnije je bilo vrlo nespretno i promašeno. Uhićeni su ljudi koji mahom nisu imali veze sa samim sukobom. Bili us neko vrijeme u istražnom zatvoru pa su pušteni bez ikakve pravne osnove. Pušteni su zato što je premijer Plenković išao u Split. Odjednom je DORH predložio ukidanje tog istražnog zatvora. Događalo se nešto u pravosuđu što se nije smjelo događati. Isto tako ovakvih prekoračenja ovlasti, udaranja navijača bilo je na Desincu jako puno. Do dana današnjeg nismo dobili obrazloženje i jasnu sliku o tome što se dogodilo…", kazao je.
'Kada policija savlada nečiji otpor, tu je priči kraj'
"Sve se pokušava staviti u jednu kašu. Policija ima pravo postupati prema osoba bilo prekršaj ili kazneno djelo. Te osobe ne smiju pružati aktivan otpor. Pasivan odbor nije kažnjiv, ali aktivan je zabranjen. Međutim, kada policija savlada nečiji otpor onda je tu priči kraj. Nema batinanja, nema tuče, nema bilo kakvih neprimjerenih aktivnosti.
'Policija nikome ne čini uslugu ako negira što se događalo'
"Danas sam na sudu s bivšim načelnikom PU zagrebačke za kojeg sam ustvrdio u javnom prostoru da je još kao policajac radio za ljude koji su proglašeni krivima kao članovi zločinačke organizacije koja je bila vezana za Dinamo. Toga je bilo i od toga ne treba bježati. policija ne radi uslugu nikome ako negira da se to događalo. Imali ste čitav niz vrlo interesantnih transfera iz policijskih redova u redove HNS-a i Dinama od 2010. pa do 2015. Bivši ravnatelj policije u krajnjem slučaju je postao zaposlenik HNS-a. Vrlo interesantno"
Komentirao je i slučaj Harolda Kopitza koji je počinio samoubojstvo u zatvoru. Kazao je da su pravosudni policajci potplaćeni.
"Malo ih je, nije ih dovoljno, nemaju kvalitetna sredstva za rad. Ako se netko odlučio lišiti života, taj će uspjeti kad tad to napraviti što god pravosudna policija napravila. Pravosudnih policajaca je barem 30-35 posto premalo u odnosu na cijeli korpus zatvorske populacije", rekao je Pavasović Visković.
