Ako prodajete suvenire na Adventu, ili dijelite ljudima topli napitak, ili pripremate kobasice ili fritule, radite neke od najtraženijih poslova u Hrvatskoj. Turistička sezona možda jest završila, ali u srcu nam je i dalje konzumerizam pa se tako i na tržištu rada stvari slabo mijenjaju. I dalje su najviše na cijeni ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Preciznije, najtraženiji u Hrvatskoj su prodavači, skladištari, konobari, vozači, radnici u proizvodnji i kuhari.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potvrđuju i da je oglasa za posao više nego ikad. "U prvih 11 mjeseci traženo je 245.507 radnika, što je 2,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, tako da se radnici i dalje traže, 6,5 posto više radnih mjesta je traženo preko Zavoda", rekla nam je Anđelka Batina iz Odjela analitike i statistike u HZZ-u.
I svima su, kako se Vlada stalno hvali, rasle plaće. Prosječna je bila 1165 eura, što je čak 16 posto više nego u 2022. No, puno nam više govori medijalna plaća, koja ne doseže ni 1000 eura, što znači da polovica građane ne zarađuje niti toliko. I zato, unatoč rastu, istraživanja pokazuju nezadovoljstvo radnika.
"Da se razumijemo, trend je dobar plaće su rasle i nominalno i realno, ali su one male, i onda kada rastu, to i dalje ne uzrokuje dovoljno zadovoljstva", kaže profesor Zvonimir Galić s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Najbolje mjesto za uvjeriti se u takve tvrdnje ispada ovogodišnji Advent. U situaciji kada imamo povijesno visoku inflaciju ljudi jako paze što i kako tamo troše, jer apsolutno nitko od ljudi koje smo pitali nije rekao da im je plaća u prošloj godini rasla toliko da bi pratila rast inflacije osim jednog Slovenca. Jedni su rekli da im plaća uopće ne raste, drugi da donekle raste, ali ne u dovoljnoj mjeri, a treći da u Hrvatskoj uopće nema rasta plaća.
Ustvari ima, i to itekakvog. Podaci govore da su rekorderi u rastu plaće u odnosu na prošlu godinu mornari, odnosno pomorci, kojima je plaća u prosjeku rasla čak 71 posto, oni koji rade kompjuterske igre u prosjeku imaju 57 posto više, brokerima je plaća skočila za trećinu, otprilike toliko i vozačima hitne pomoći i stjuardesama, tek nešto manje i šumarima.
No, i direktor portala MojPosao Igor Žonja slaže se da aktualan rast preniskih plaća nije dovoljan. "Ljudi stvarno razmišljaju o drugom poslu, opet razmišljaju i da napuste Hrvatsku, samo što će je malo teže sada napustiti, jer Njemačka ide u recesiju, gdje većina ljudi ide, Irska također, gdje ide većina. Tako da imamo dosta izazovnu situaciju na tržištu", kaže Žonja.
U krizi su IT sektor, polako i građevinski. A dok ima mladih koji ne misle zbog novca mijenjati struku, poput studentica Filozofskog fakulteta koje primarno gledaju da ih posao zanima i daje im mogućnost za napredak, a neke čak ni za dvostruku plaću ne bi radile izvan struke, istraživanja govore da upravo mladi najbolje prate svjetske trendove na tržištu rada.
"Istraživanja pokazuju da se naši mladi više ne razliku od mladih u drugim zemljama. Prije je mladima kod nas bilo samo važno dobiti bilo kakav posao, pa će se kasnije snaći, a sada oni žele dobar posao i dobru plaću, ali i druge stvari - rasti i razvijati se, imati smisao u poslu, kao i balans ostalih životnih uloga", kaže profesor Galić.
Nastavlja se utrka inflacije i plaća koje će očito morati rasti više da se poskupljenja osjete sve manje.
