Točno u 14 sati i 33 minute indijska je svemirska letjelica Čandrijan 3 stigla na jedini Zemljin prirodni satelit i to prvi put u povijesti na južni pol Mjeseca. Odbrojavanje do pristajanja letjelice pratili su milijuni.
Isti pokušaj nije uspio prije četiri godine, pa su Indijci slijetanje pomno pratili i molili da ovo bude uspješno.
"Gospodine premijeru, uspjeli smo meko sletjeti na Mjesec. Indija je na Mjesecu", rekao je predsjednik Indijske organizacije za istraživanje svemira, Sreedhara Somanath.
Tisuće Indijaca povijesni trenutak dočekale su molitvom. Uspjeh misije najmnogoljudniju zemlju svijeta stavio je među svemirske sile. I Rusi su svoju Lunu 25 poslali na mjesec, ali misija je početkom tjedna doživjela fijasko, a letjelica se srušila na površinu.
"To nije samo prestiž zemlje ili postizanje nekih geopolitičkih ciljeva, već i osiguranje obrambene sposobnosti i postizanje tehnološkog suvereniteta", istaknuo je ravnatelj ruskog svemirskog programa, Yuri Borisov.
Još od početka hladnog rata i nadmetanja SAD-a i SSSR-a, istraživanje svemira pitanje je geopolitičke i ekonomske moći. Milijuni su šezdesetih i sedamdesetih uz tv prijenose pratili tko će prvi u orbitu, sletjeti i hodati po Mjesecu. Svemirsku utrku tada su vodile dvije svjetske supersile, danas je gužva na nebu puno veća.
"Svemir postaje još jedan novi prostor u kojem se može izvršiti nadmetanje velikih sila, a isto tako prostor u kojem možete imati vrlo konkretne planove i ciljeve, zahtjeve i sve ostalo. Svi sateliti za komunikaciju, svi sateliti za navođenje, znači GPS. Sve je to gore u svemiru", objašnjava vanjskopolitički analitičar Marinko Ogorec.
A ima gore i drugih bogatstva. Između ostalog i vrijednih ruda i sirovina.
"Današnja tehnologija zahtijeva jako puno litija i nekih drugih elemenata u tragovima kojih na zemlji nema dovoljno, a moglo bi ih biti na mjesecu i u asteroidnom pojasu. Tako da postoje projekti koji možda budu čak dovlačili čak i asteroide u orbitu zemlje kako bi ih rudarili i poslije nakon rudarenja odbacili", kaže glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza, Dorian Božičević.
Dio svemirskog kolača žele svi.
"SAD, Kina i Europa, svi žele jednog dana raditi baze na mjesecu, a da bi se one održavale potrebno je imati vodeni led koji je resurs broj 1. Još nitko ne zna koliko će biti teško ili lako izvaditi vodeni let iz kubika tla, dobiti koju litru vode, a kad imate vodu, imate i kisik za disanje, vodu za piće, imati goriva s oksidatorima", ističe astronom Ante Radonić.
Amerikanci sljedeće godine planiraju poslati letjelicu na Mjesec, a Kinezi do 2030. godine žele postati druga svjetska sila čiji su astronauti i hodali Mjesecom.
"Cilj je provedba lunarnog znanstvenog istraživanja i tehnoloških eksperimenata, ovladavanje ključnim tehnologijama i zajedničko istraživanje čovjeka i robota", napominje zamjenik ravnatelja Kineske svemirske agencije s ljudskom posadom, Lin Xiqiang.
Istraživanje svemira stoji milijarde. Sovjetski je savez gotovo bankrotirao zbog svemirskog programa, pa na Mjesec dugih 47 godina letjelice nije slao. Ipak, koliko god koštalo, računica današnjih svemirskih takmaca je jasna: od golemih ulaganja profitirat će znanost, vojna industrija i tehnologija. Društvu bogatih, moćnih i tehnološki naprednih danas se pridružila i Indija. Svemirska utrka 21. stoljeća je počela, a igrača je ovaj puta puno više.
POGLEDAJTE VIDEO: O utrci za osvajanjem Mjeseca: 'Ovaj trenutak je pobjeda razvijene Indije'
