Predsjednik Milanović želi razgovarati s premijerom, traži hitnu sjednicu Vijeća za obranu, a tema je vojni rok.
O tome je jučer govorio na danu policije.
"Svakako ne možemo dovesti radnike iz Nepala, niti možemo angažirat plaćenike jer smo nacionalna država i to mala. Vojni rok uz sve ograde i poteškoće koji se nameću je ozbiljna tema za razgovor na najvišoj razini, a ne 'ad hoc' po nečijoj procjeni intuiciji ili dnevno političkom instinktu i potrebama - to ne", rekao je Milanović.
Ponavlja to i u pismu koje je poslao na Banske dvore. Tvrdi i da je o odgodi vojnog roka koji je trebao početi 1. siječnja čuo u medijima.
"Ja sam, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, iz medija doznao o toj namjeri Vlade što, ako je točno, smatram neprimjerenim i neozbiljnim. Oružane snage Republike Hrvatske i obvezni vojni rok ne mogu biti predmet Vaših dnevno-političkih manipulacija i stranačkih interesa, zato očekujem Vašu žurnu reakciju i prihvaćanje prijedloga o sazivanju sjednice Vijeća za obranu", napisao je Milanović.
Iz MORH -a tvrde da je predsjednik upoznat sa svim detaljima. Ministar kaže vojska je spremna ima samo jedna prepreka.
"U ovom trenutku čeka se politička odluka, suglasje konsenzus i mi smo spremni provoditi to onoga trenutka kada bude politička odluka da krećemo od 1. siječnja, 1. srpnja ili 1. kolovoza svejedno je- recite i mi krećemo", rekao je Ivan Anušić.
Za političku odluku potrebna je Vlada, potom Sabor koji će usvojiti izmjene zakona, no vojni rok ne može se uvesti bez predsjednika koji je jasno početkom godine rekao da će ostati mrtvo slovo na papiru ne sastane li se Vijeće za obranu. Kao predsjednik saborskog Odbora na vijeću sudjeluje i Arsen Bauk.
"Premijer ima neobranjivu poziciju, postoji tijelo koje ima svoju svrhu ulogu i ne sastaje se samo zato što on neće", rekao je Bauk.
Odgovora iz Banskih dvora nema, sli pred kamere staje HDZ-ov partner Domovinskog pokreta.
"U politici se mora razgovarati bez obzira koja je politička opcija. Po meni bilo kakve stvari donositi, a ne konzultirati se nije u redu. Mora biti komunikacije", rekao je Tomislav Josić.
Hoće li predsjedniku odgovoriti na pismo iz vlade ne govore. Premijer Plenković pismo predsjednika dočekat će po povratku sa službenog puta u SAD.
Oglasili su se iz MORH -a tvrde da se temeljni vojni rok ne odgađa, a da je predsjednik taj koji mijenja stav o povratku obveznog vojnog osposobljavanja.
Priopženje MORH-a donosimo u cijelosti:
"Predsjednik Zoran Milanović, koji je mijenjao stav o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja da bi sada u kampanji za predsjedničke izbore zatražio hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu, u svom je priopćenju iznio šest točaka vezanih za vojno osposobljavanje. Predsjednik ih naziva otvorenim pitanjima i tvrdi da na njih nije dobio odgovore, iznosi i potpuno neosnovane i neistinite ocjene, pa je zbog objektivnog i istinitog informiranja javnosti potrebno demantirati teze plasirane iz Ureda predsjednika.
Posebno napominjemo da je predsjednik Milanović, preko ljudi iz svog Ureda, bio upoznat sa svim detaljima modela temeljnog vojnog osposobljavanja koji su izradile Oružane snage RH.
Predsjednik se sada referira na medijske interpretacije o “odgodi uvođenja obveznog vojnog roka” na što možemo još jednom ponoviti: Ministarstvo obrane i Oružane snage RH spremni su za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. Dakle, temeljno vojno osposobljavanje se ne odgađa. Do siječnja iduće godine bit će usvojena zakonska podloga i onda će krenuti proces provođenja temeljnog vojnog osposobljavanja.
Zanimljivo je da baš predsjednik koji je ostao upamćen kao premijer čija je Vlada nanijela najviše štete Hrvatskoj vojsci i najviše rezala prava hrvatskim vojnicima piše kako uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja ne smije biti na štetu profesionalne vojske. Ministar obrane Anušić i Vlada premijera Plenkovića, za razliku od tadašnje Milanovićeve Vlade, ne čine ništa što bi bilo na štetu Hrvatske vojske, pa tako ni uvođenje vojnog osposobljavanja. Vlada već osam godina osnažuje Hrvatsku vojsku.
Upravo su u mandatu aktualne Vlade i aktualnog ministra obrane plaće svim djelatnim vojnim osobama porasle u prosjeku 30 posto. Uz povećanje plaća, donesen je i cijeli niz mjera kojima se unaprijedio standard života i rada hrvatskih vojnika. Kontinuirano raste i interes za vojnim pozivom. U mandatu ministra Anušića u znatnom je porastu broj mladih ljudi koji prvo odsluže dragovoljno vojno osposobljavanje, potom se i zapošljavaju u vojsci.
U listopadu se, primjerice, nakon niza godina prvi put na dragovoljnom vojnom osposobljavanju očekuje možda i više od 200 djevojaka i mladića. Provode se i nikad veća ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske - od Rafalea, Black Hawkova, Bradleya uskoro Himarsa, besposadnih letjelica, tenkova zapadne proizvodnje.... Proračun Ministarstva obrane kontinuirano raste od 2016. godine, od tada do danas porastao je za 122 posto, zahvaljujući tome moguća su i navedena velika ulaganja u Oružane snage.
Predsjednik tvrdi da nije dobio odgovor kako bi se izabralo 4000 ročnika za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja od potencijalnih 18.000 mladića koji godišnje pune 18 godina. Četiri tisuće ročnika godišnje, za početak, u potpunosti zadovoljava potrebe Hrvatske vojske, i što se tiče pričuve i što se tiče popune djelatnog vojnog sastava. Potencijal je, dakle, 18.000 mladića, dio njih će se pozvati na institut prigovora savjesti, dio nije zdravstveno sposoban prema podacima koje Ministarstvo obrane službeno dobiva od drugih nadležnih tijela koja vode te podatke, a dio neće proći na liječničkom pregledu tijekom novačenja. Od onih koji ostanu u “bazenu” za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja plan je izabrati 4000 ročnika po kriteriju - fizički i zdravstveno najspremnijih. Ti će kriteriji biti jasno propisani i javno dostupni u provedbenom propisu, odnosno pravilniku ministra obrane. Sve transparentno i prema propisima.
Model temeljnog vojnog osposobljavanja izradile su Oružane snage RH i predložile da temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca, odnosno osam tjedana. Dakle, upravo je struka to predložila. Nejasno je stoga zašto predsjednik više vjeruje tobožnjim vojnim stručnjacima nego profesionalcima iz Oružanih snaga čija je to nadležnost. I dragovoljno vojno osposobljavanje sada traje dva mjeseca.
Model služenja civilnog roka izrađuje se u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i ono će se provoditi u partnerstvu Civilne zaštite s lokalnom samoupravom. I taj je model spreman.
O kategoriji naših državljana studenata posebno se vodilo računa. Studenti će imati odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja sve dok studiraju. Samo će morati priložiti potvrdu o studiranju. Nakon što završe fakultet onda će dobiti poziv (do 30. godine života će se pozivati na služenje). I u drugim situacijama vodili smo računa da ne bismo zakinuli vojne obveznike, pa se tako predviđaju dodatne situacije u kojima će biti moguće odgode. Primjerice, kad je netko otvorio obrt ili se tek zaposlio ili mora sudjelovati na nekim natjecanjima. Što se tiče zaposlenih, već sada Zakon o radu prepoznaje da tim osobama prava miruju kod poslodavca dok služe vojno osposobljavanje. Svrha je, naravno, zaštiti radnika u smislu povratka na posao nakon temeljnog vojnog osposobljavanja, pa će se propisati i mogućnost obeštećenja poslodavca za vrijeme dok njihov radnik služi u vojsci. Jednako kao što MORH obeštećuje poslodavce kad pričuvnici idu na vojne vježbe u trajanju od desetak dana. Radnik neće smjeti dobiti otkaz zbog temeljnog vojnog osposobljavanja i to će biti zakonski jasno propisano.
Potpuno netočno, sve je predviđeno i sredstva za temeljno vojno osposobljavanje bit će u proračunu. Proračun za 2025. godinu je u izradi i MORH o tome itekako vodi brigu kao državno tijelo koje je nadležno za obranu."
