Umjesto mesa, melju se kosti. Šokantna je količina lažnih informacija na deklaracijama proizvoda koje su otkrili inspektori. Nerijetko se koriste lošiji sastojci ili se pravi miješaju s jeftinijim. Pa tako više od trećine uzoraka mljevenog mesa ima više vezivnog tkiva, a manje mesa od deklariranog.
Varalo se i na tjestenini – od toga da nije odgovarala gramaži, pa do toga da je postotak jaja niži u odnosu na ono što piše na deklaraciji.
"Nije fer prema kupcima da se to događa. Ne znamo što jedemo danas", kaže Lidija Keleminec iz Zagreba.
"Sve što se može uzeti na tržnici, što znamo da je prirodno i što možemo prepoznati to bi trebalo biti dobro, ali naravno nije ni to garancija da se i tamo nešto tako ne nađe", kaže Vesna Mamić iz Zagreba.
Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima. Pa je tako čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano s onim kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne masti od onoga što piše na etiketi.
Na deklaraciji jedno, a u pakiranju drugo i u slučaju mineralne vode. Nedostaje minerala. Ništa bolji rezultati ni kod analize vina. U 50 posto slučajeva patvoreno je dodatkom vode i šećera čije podrijetlo ne dolazi iz grožđa.
Lažno se pokazalo i 6 od 10 uzoraka bučinog ulja, i to tako da je u njih dodavano neko drugo ulje, dok se u maslinovo ulje najčešće dodaje suncokretovo.
"Oni će ga prodati po cijeni maslinovoga i odmah su uštedjeli na svemu… mene to ništa ne čudi", kaže Svjetlana Badnjarević iz Zagreba.
"U dućanu se prodaje staro brašno i šta više imam komentirati. U dućanu imate voće koje je toliko špricano da je to grozno, na placu ista stvar – dobila sam proljev. Ne usudim se više jesti ni naranče, ni mandarine – ništa", kaže Anđela Tuđina iz Zagreba.
"To je sistem pogrešaka i uspjeha- jedanput probaš, vidiš da je loše i onda više ne ideš, više ne kupuješ, ali treba biti neka garancija u ponudi hrane, da barem deklaracije odgovaraju sadržaju", govori Mira Dragosavac iz Zagreba.
Iako je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim zemljama, samo prošle godine kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu s polica je povučeno 117 proizvoda.
"Ako se u hrani utvrdi neka kemijska ili mikrobiološka tvar koja nije uobičajeno regulirana propisom, a u drugom slučaju se radi ako ona je regulirana propisom, međutim vrlo su mala odstupanja u kojem je ona utvrđena u hrani", kaže Brigita Hengl, stručna savjetnica iz Centra za sigurnost hrane.
"Bilo bi jako dobro kada bi se objavljivali podaci i o prodajnim mjestima i o proizvođačima koje takve proizvode stavljaju na tržište", kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
Razlozi povlačenja proizvoda s polica bili su i pronalazak mikroorganizama, parazita, teških metala, pesticida, antibiotika i aditiva.
"To je dosta skupo, to je za potrošače vrlo često nezgodno – oni reagiraju ako je nešto vidljivo na prvi pogled, ovako je to vrlo teško vidjeti. Nema drugog savjeta – nego paziti gdje se kupuje i od koga se kupuje", dodaje Blažić.
Iako je sva ova hrana zdravstveno ispravna, količina lažnih informacija na deklaracijama čini se nikad veća.
