Istra je i dalje na turističkom tronu - u ovom najposjećenijem dijelu Hrvatske odmara svaki treći gost.
"Ja imam posao na aerodromu u Njemaćkoj i svaki dan sam vidio letove za Pulu. - Pa ste odlučili doći? - Da. - Kakvi su dojmovi? - Jako lijepo", kaže Solu iz Njemačke.
Lisa i Lina su došle jer se njihova prijateljica udaje. "Jako lijepo, nisam nikad tu bila, ali je lijepo. - Što ćete raditi ovih dana? - Idemo se voziti brodom sutra", odgovaraju, pazeći da buduća mladenka ne čuje kakvo joj iznenađenje spremaju.
Obiteljski smještaj u Istri ipak bilježi minus od 10 posto. Zbog toga su mnogi spuštali cijene, neki mijenjali dosadašnja uhodana pravila.
"Dosta njih je reguliralo minimum stay pa su umjesto sedam dana stavili na pet, četiri, neki apartmani čak i na tri", kaže Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja.
Na taj način krpali su lipanjsku rupu. Sad čekaju kasnije njemačke školske praznike. Zbog povećanih izdataka nadaju se i dobro popunjenom rujnu.
"Treba platiti davanja državi, treba platiti osobi koja isto tako pomaže u sređivanju objekta u pripremi za dolazeće goste, biti uvijek u trendu tako da, možda nekih 50 posto ostane iznajmljivaču od onoga što je recimo naplatio", kaže John.
Do petka je za Arenu prodano oko tri tisuće karata više nego u istom razdoblju lani. Cijene diktiraju što će turisti konzumirati.
"Ono što me bilo zapravo šokiralo je da su u konobama bile mnogo pistojnije cijene, a izuzetno kvalitetna hrana. Digli su na razinu kao recimo što je to recimo kod nas u Austriji ili Njemačkoj", kaže Marko iz Austrije.
"Negdje ležaljke možda nisu na nekom dobrom mjestu budu skuplje, a negdje nađemo ok mjesto pa da nisu tako skupe", kaže Jasmina iz Švicarske. "Isto tako i restorani. Neki restoran u kojem smo bili prije četiri godine bili, mislim da je tri puta poskupio sada baš taj naš omiljeni tanjur koji smo jeli tako da, i ovako i onako ima za svakog ponešto", dodaje.
Istra je vrlo blizu pola milijuna registriranih postelja - dva i pol puta više nego stanovnika. Ovo je problem koji muči i ostatak Hrvatske.
"Nažalost, mi svake godine rastemo. U desetak godina smo poduplali kapacitete, koliko se sjećam, milijun i 200 je bilo prije sedam osam godina ukupnog kapaciteta u Hrvatskoj, a danas je nešto malo manje od dva milijuna. Dakle, kapaciteti rastu da nije normalno i nije sigurno da će i potražnja tako rast", kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK.
Nakon prekapacitiranosti, jedino sigurno je prirodna selekcija.
"Da bi postigli ove brojke, velik dio onih koji rade na ovom turističkom tržištu su morali prilagodit cijene ovome što je potražnja, a s druge strane imamo jedan značajniji pad njemačkog tržišta", pojašnjava Žgomba.
U konačnici, dok još uvijek važemo brojke, od početka godine imamo 3 posto više dolazaka i 1 posto više noćenja.
