Svake godine u svijetu se rodi oko 10 tisuća djece uz pomoć zamjenskih majki. U Hrvatskoj nijedno, jer je surogat majčinstvo zakonom zabranjeno. Ipak, neki građani tu mogućnost traže izvan granica naše zemlje. 

Jedan mali Hrvat ili Hrvatica za otprilike tri mjeseca doći će na svijet, ali u Iranu. Ženu koja ga je devet mjeseci nosila, to dijete nikad neće upoznati. S njom nije genetski vezano. Ona je surogat majka. Majka koja nakon rođenja neće znati kako će izgledati njezino dijete kad prohoda, kad krene u školu. Hoće li joj nedostajati? Hoće li ga zamišljati? O tome kako će preživjeti nakon što ga preda, mučno je i razmišljati. U to isto vrijeme jedan će par iz Hrvatske konačno osjetiti sreću i ljubav koju su do tada samo mogli zamišljati.

"Čekaju bebu koja će biti rođena polovinom godine u Teheranu. Oni nemaju problema kad se već odluče u proceduru surogatstva. Papirologija je jasna. Dobiva se birth cetificate za dijete na ime roditelja, namjeravanih roditelja. Na ime majke, na ime oca i postulat, pečat od Iranskog ministarstva vanjskih poslova". kaže Žana Mihaljević, direktorica Fondacije Budi mama. 

Svi ćemo se složiti da ljudski život nema cijenu, ali surogat majčinstvo ima. U Iranu se, tvrdi Žana, plaća između 21 i 36 tisuća eura. Toliko je, kaže, platio i par iz Hrvatske.

"To je cijena koja je zagarantovana, zagarantovan uspjeh. To je garancija da ćete na kraju programa uz neograničen broj pokušaja oplodnje surogatki da ćete dobiti trudnoću i zdravo dijete", kaže Mihaljević.

Žana i sama čeka rođenje svog djeteta putem surogat majčinstva. Njezina je misija, kaže, besplatno pomagati parovima kojima je jedina opcija za dobivanje potomstva - surogat majčinstvo. Neki od njih su i iz naše zemlje. U Iranu je ono dopušteno samo vjenčanim parovima.

Mihaljević kaže: "U Albaniji za parove koji nisu u braku, za gay parove, za muškarce koji nemaju partnericu…ali cjenovno su jako skupi. Njihov surogat program se kreće 95 hiljada eura."

U Hrvatskoj su protiv surogat majčinstva i zakon i Crkva.

"Tu se zanemaruje dostojanstvo žene koja dijete predaje naručiteljima za novac jer dijete postaje puki objekt i predmet trgovine, komercijalnog ugovora ali, isto tako, ruši se i samo dostojanstvo djeteta jer ono ima pravo znati svoje roditelje", kaže Vladimir Dugalić, tajnik Komisije Hrvatske biskupske konferencije.

Prva javna osoba iz regije koja je na taj način postala majkom je pjevačica Marija Šerifović i to u Americi.

"Moja surogat majka je imala svakoga dana i masaže, svakoga dana i čistačicu u kući i tako dalje, tako dalje tako da se tamo ne radi o robovlasništvu -Znači, nije bila vezana za radijator? - Nije, zamislite!", kaže Šerifović.

Tema surogat majčinstva oduvijek je i uvijek će izazivati puno suprotstavljenih emocija i prijepora. Za jedne to je organizirani kriminal, za druge humani čin koji im je dao ono najvažnije što muškarac ili žena mogu imati u životu.