Do jučer smo učili kako je Zemlja građena na određeni način - od kore, plašta, vanjske i unutrašnje jezgre. Sada znamo da postoji još jedan sloj - središnja ili centralna jezgra. Hrvat s australskom adresom Hrvoje Tkalčić do toga je došao uz pomoć potresa.
"Koristeći te seizmičke valove velikih potresa, dokumentirali postojanje valova koji se gibaju znači od žarišta potresa, duž promjera Zemlje na drugu stranu svijeta. Tamo se odbijaju i vraćaju se natrag kroz dakle centar planeta do početne točke, dakle tamo gdje su krenuli. I to ne dva puta nego nekoliko puta", kazao je seizmolog i znanstvenik Hrvoje Tkalčić.
Profesor Tkalčić proučavao je podatke 200-tinjak jakih potresa koji su se dogodili posljednjih 10 godina. U 16 njih pronašao je dokaze za tzv. rikošet valove, a rezultate njegova istraživanja objavio je znanstveni časopis Nature Communications i prenijeli svi svjetski mediji.
"Drago mi je reći da smo mi zapravo uspjeli potvrditi hipotezu iz 2002. da postoji jedna takva duboka, metalna kugla, jel' u središtu unutarnje jezgre Zemlje", kazao je Tkalčić.
"Kad bi morao to znanstvenim rječnikom objasniti rekao bih da je to sigurno najveće seizmološko otkriće u Hrvatskoj od kad je Andrija Mohorovičić otkrio granicu između plašta i kore", govori Josip Stipčević iz Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
Svi u Zagrebu ponosni su na kolegu u Australiji koji je završio upravo PMF, nastavio obrazovanje na Berkeleyju, a sad već 27 godina živi i radi na sveučilištu u Canberri. Ovaj rad napravio je s bivšim doktorandom Thanh-Son Pham-om.
"Mi još ne poznajemo dovoljno dobro kako se sami planeti formiraju, dakle kako je Zemlja formirana. Ovo će nam odgovoriti na mnoga pitanja o ranoj povijesti Zemlje. Dakle, kako je Zemlja kreirana, kakvi su uvjeti da se ona kreira, kako je pokrenut cijeli taj proces unutar Zemlje. I to će nam zapravo pomoći za istraživanje drugih planeta u Sunčevom sistemu i onih izvan", dodaje Stipčević.
"Jezgra Zemlje je na neki način kao vremenska kapsula koja je zakopana unutrašnja jezgra više od 5 tisuća kilometara ispod naših nogu. I ona zapravo sadrži jedan zapis povijesti, odnosno evolucije Zemlje i načina na koji se ona stvarala kao planet", govori Hrvoje Tkalčić.
Iako Zemlja ima još puno tajni, njezino središte ovime nam je postalo ipak nešto poznatije.
