Girlie Calubong s Filipina u Hrvatsku je stigla prije godinu dana i radi u Agenciji koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika.
"Pomažem Filipincima s dokumentacijom i apliciranjem i pomažem im pronaći posao", pokazuje nam i govori da uživa u tome što radi.
Uskoro bi državljani trećih zemalja u Hrvatsku mogli useliti, a da nemaju ugovoren posao.
"Vlada bi s jedne strane propisivala nekakve kvote, brojke za takove ljude. Trebali bi sasvim sigurno imati i nekakvu količinu novca uz sebe koja bi jamčila njihovu samostalnost i njihovu neovisnost u vremenu dok nemaju posla", objašnjava Krešimir Sever.
Još se ne zna koliko bi taj privremeni radni boravak trajao. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ističe da model nije do kraja razrađen.
"Naravno da će model biti onaj oko kojeg se svi zainteresirani usuglase. Tržište je takvo da sve više poslova domaće ili domicilno stanovništvo ili ne radi ili se teško odlučuje za te poslove, a ti poslovi se moraju obavljati", kaže.
Najveći broj dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj do kraja rujna izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, više od 30 tisuća. S oko 20 tisuća slijede državljani Srbije, više od 16 tisuća dozvola izdano je Nepalcima.
Oko 11 tisuća i 600 državljanima Sjeverne Makedonije, a potom s oko 11 tisuća slijede Indijci.
Upravo lakšim zapošljavanjem stranaca Hrvatska slijedi europsku migracijsku politiku.
"To je zapravo spašavanje tržišta rada, odnosno vatrogasna politika što radimo zapravo cijeli niz godina, ne samo Hrvatska nego zapadne europske zemlje koje zbog starenja gube radnu snagu. Jedna Njemačka fali joj 400 tisuća radnika godišnje i nema drugog načina nego useljavanje u što je moguće većem broju", govori demograf Marin Strmota.
U Hrvatskoj je do kraja rujna izdano više od 133 tisuće radnih dozvola. Najviše za novo zapošljavanje gotovo 86 tisuća.
To je 10 tisuća radnih dozvola više nego tijekom cijele prošle godine. Neki od njih ovdje vide svoju budućnost.
"Već sam se prilagodila okolini, ljudima, obožavam biti ovdje, pa tko zna", govori nam Girlie.
Upravo je integracija stranaca jedno od ključnih pitanja pa su oko nove useljeničke politike sindikati zatražili hitan sastanak koji bi se, doznajemo, trebao održati ovih dana.
