Polovina maloljetnika u Hrvatskoj prvu čašu popije do 13. godine, a brojni od njih ne stanu na tome pa završe na hitnoj.
"Radi se o djeci koja su ozbiljno opijena, to su djeca koja reagiraju tek na podražaj i onda se razbuđuju ili su potpuno prema svijesti. Njih u pravilu ili prijave prijatelji ili ih se nađe negdje u besvjesnom stanju i nama ih u pravilu uvijek dovode kola hitne medicinske pomoći", kaže Iva Hojsak zamjenica ravnatelja Klinike za dječje bolesti Zagreb
Najčešće piju vikendom i praznicima, ali i kroz tjedan. Neki i u školi.
"U zadnjem slučaju je bilo da se malo opustimo, da se malo rasteretimo, da se malo zabavimo bez razmišljanja kako će to djelovati na njegov mozak i tijelo. To je bila jedna malo veća intervencija", objašnjava psihologinja u Elektrostrojarskoj školi u Zagrebu Andreja Kuner Urem.
U intervenciju zbog tog problema kreće i Ministarstvo zdravstva. Akcijskim planom, uz ostalo, iduće dvije godine žele udio djece i mladih koji konzumiraju alkohol smanjiti ispod 80 posto većom edukacijom i suradnjom stručnih službi koje se bave s mladima.
"Drugi skup mjera se odnosi na zakonske mjere prodaje i posluživanja alkohola maloljetnicima, da se njihova provedba strože provodi", kaže Ivana Pavić Šimetin zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Lako ga piju i lako do njega dolaze. Državni inspektorat lani je proveo više od četiri i pol tisuće nadzora u ugostiteljskim objektima. U njih 30 alkohol se točio djeci.
"Apsolutno je vrijeme da se uhvatimo u koštac s tim problemom, mi imamo zakonsku regulativu dobru razrađenu za maloljetnike, ono što mi vidimo po tome kako nam djeca dolaze, da se ti zakoni ne poštuju nego da se mladima alkohol prodaje u dućanima, kafićima i klubovima", navodi Hojsak.
A djeca granicu često ne znaju, 10 posto dječaka do 11 godina, napilo se barem jednom.
