"Svaka pomoć nam je u ovim trenucima dobro došla", priča nam to vojnik iz Ukrajine gdje se već devet mjeseci brane od ruske agresije.
"Vojnici, koji dolaze na bojno polje, imaju minimalno vojno iskustvo ili ga uopće nemaju. Zato je važno da imaju neko vrijeme za obuku, da nauče kako se ponašati na bojnom polju, kako raditi kao vojnik, narednik ili zapovjednik", govori nam Andrij Pidlisni, vojnik iz Ukrajine.
Smatra da bi hrvatsko ratno iskustvo i kasnije obuke kroz članstvo u NATO-u bili od velike koristi za ukrajinsku vojsku.
"Hrvatska je u NATO-u od 2009. Znate kako raditi u takvim velikim sustavima, znate kako koristiti NATO vozila, tenkove, puške. To nam je važno zato što puno strane artiljerije, stranih vozila dolazi u Ukrajinu. Mi to možemo prihvatiti, ali ako nemamo spremnu vojsku, dečke koji će to znati koristi ona nam to ništa ne znači", govori Pidlisni.
Hrvatska bi trebala pomoći kroz misiju Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini radi jačanja sposobnosti njihovih oružanih snaga. A ponudila je obuku Izvan teritorija Hrvatske gdje bi otišlo do 80 pripadnika naših Oružanih snaga. Na teritoriju Hrvatske primili bismo do 100 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine. Obučavalo bi se do 30 vođa i instruktora, 18 borbenih spasilaca i instruktora, 12 instruktora borbenih spasilaca, 25 pirotehničara, osam pripadnika saniteta.
"Prema dosadašnjim informacijama, 24 države iskazale su interes da na bilo koji način sudjeluju u doprinosu provedbi misije za potpori Ukrajini. Doprinos obuci dale bi 16 država članica - ili na svom teritoriju ili nekom drugom teritoriju država članica", otkriva nam Petar Barać,obnašatelj dužnosti glavnog tajnika Ministarstva obrane.
Za oružane snage, takva vrsta obuke ne bi bila novost jer imaju iskustvo.
"Bilo je sudjelovanje u operaciji u Afganistanu, tada smo također imali obuku. Bila je odluka hrvatskog sabora svih ovih godina, bila je misija NATO-va u Iraku i zadaća te misije je bila obuka i također je bilo riječi o uporabi oružanih snaga što odluku donosi Sabor, predlaže Vlada uz suglasnost predsjednika", govori Barać.
Do sad je više od 10 tisuća pripadnika Oružanih snaga sudjelovalo u misijama, operacijama i aktivnostima diljem svijeta.
Trenutačno su raspoređeni na Kosovu, Poljskoj, Mađarskoj, Italiji, Španjolskoj i Iraku. Dok Sabor ne izglasa mišljenje, Glavni stožer suzdržan je od komentara.
"S obzirom na to da je pitanje misije EU visoko politizirano, smatramo kako je apsolutno neprimjereno da na njih odgovara djelatna vojna osoba", odgovorili su nam iz Glavnog stožera OS.
Svađa oko obuke Ukrajinaca nastala je jer je ministar vanjskih poslova u Bruxellesu prijavio Hrvatsku, a bez da je to predsjednik znao. Zatim je predsjednik Milanović najavio veto. Odluku mora dvotrećinskom većinom donijeti Sabor gdje klubovi nisu naklonjeni pozitivno glasati. Obuka ukrajinskih vojnika prerasla je u prvoklasno političko pitanje.
"Ovo je pokušaj udbaške sabotaže, sad će se vidjeti tko je za Tita, tko je za Staljina", rekao je Milanović.
Premijer Andrej Plenković sve je komentirao riječima: "To je, doslovno, politički očaj i predsjednika i ovih njegovih oporbenih tamo jataka u Saboru, koji nemaju političke hrabrosti da se izjasne hoće li pomoći žrtvi agresije." Milanovića je komentirao i ministar obrane Mario Banožić: "On šteti svojim izjavama i Hrvatskoj vojsci i hrvatskim građanima, ali i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske."
Iako se još konačna odluka ne zna, ukrajinski ministar obrane OleksiiRaznikov poslao je zahvalu te objavio na društvenim mrežama: ""Hvala Andreju Plenkoviću i Mariju Banožiću na podršci".
Svega toga ne bi bilo da Pantovčak i Banski dvori spuste loptu na zemlju i počnu komunicirati, surađivati bez uvreda i svađa. Zbog lošeg je odnosa visio i odlazak kontingenta u Mađarsku u NATO misiju posebno oformljenu zbog rata u Ukrajini. Iako je predsjednik najavio veto, ipak je potpisao. Prvo ih je ispraćao ministar, a zatim drugi dan predsjednik.
"Naša prvenstvena zadaća je da se tamo uvježbavamo s našim NATO partnerima i saveznicima",rekao kapetan fregate Ivan Zečević Tadić.
Dva ispraćaja održana su i prošli tjedan za kontingent koji ide na Kosovo u operaciju potpore miru KFOR. Prošli Badnjak vrhovni je zapovjednik bakalar jeo upravo na Kosovu s hrvatskim kontingentom. "Bolje nego u bilo kojoj drugoj hrvatskoj instituciji", rekao je tada Milanović.
Mjesec i pol dana prije početka ruske agresije na Ukrajinu obišli smo hrvatski kontingent na sjeveroistoku Poljske u NATO bazi. Ondje se provode aktivnosti ojačane prednje sigurnosti saveza. Tadašnji je kontingent od saveznika dobivao same pohvale.
Satnik Byron Adams, pripadnik Američke vojske, tada izjavio je: "Naučio sam dosta o sustavu naoružanja. Pokazali su mi višecijevni lanser raketa s kojim se mi u Americi baš i nismo susretali. Imati ih ovdje i učiti od njih je zaista dragocjeno."
Bivšoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jedna od najdražih destinacija bio je Afganistan, za mandata je nekoliko puta posjetila hrvatske vojnike. Posljednji je ondje bio bivši ministar obrane Damir Krstičević, a naše su oružane snage tu zemlju napustile prije 2 godine. Tad su ih u Zagrebu dočekali još uvijek neposvađani predsjednik države i ministar obrane.
Smjena zapovjednika Počasno zaštitne bojne otvorila je Pandorinu kutiju, a strasti se ne smiruju makar to značilo i srozavanje međunarodnog ugleda Republike Hrvatske.
