Nastavna godina je završila, a time i jedna briga za učenike i roditelje, ali počinje druga. Što dalje upisati kako biste poslije što lakše našli posao?
Prva generacija iz Novske koja je prije četiri godine upisala prvi razred za razvoj videoigara ide na tržište rada.
"Bio sam zainteresiran za informatiku i predmete vezane za izradu videoigara još i prije srednje škole tako sam se odlučio jer mislim da bi i za moju budućnost moglo biti korisno", kaže Filip Martinović, učenik Srednje škole Novska.
"Od malena sam igrao igrice i kada sam čuo da će kod nas u Novskoj biti smjer za razvoj videoigara pomislio sam pa zašto da se ne upišem", govori Dominik Jolić.
Na jedno mjesto 10 prijava
Upisuju samo jedan razred, 24 učenika, a broj prijava svake godine kudikamo je veći. Na jedno mjesto prijavi ih se desetoro.
"Imamo učenike iz Istre, Dalmacije, Sjeverne Hrvatske. Postoji jako veliki interes i smatram da je tu velika budućnost. Ne samo u svijetu videoigara, oni mogu raditi u filmskoj ili audio industriji. Mogu se baviti čime god žele", kaže nastavnik informatike Zoran Gaćeša.
Osim novog zanimanja u srednjoj školi je i poduzetnički inkubator gaming industrije. U pet godina educirali su više od 340 polaznika iz svih dijelova Hrvatske, a trenutačno imaju 80 start-upova. Tako je počeo i Kristijan Bencek, on i njegova supruga sada žive u Novskoj i imaju vlastitu IT tvrtku.
"Mi smo se vjenčali i obavili sve što treba, a onda smo rekli roditeljima da dajemo otkaz i da se idemo baviti videoigrama. Blijedo su nas gledali, a ni mi nismo znali što nas čeka. Sada nas je osam u timu, radimo zabavne sadržaje za muzeje, interpretacijske centre, ustanove i, naravno, videoigre", kaže Kristijan.
Srednjoškolci, tehničari za razvoj videoigara, ovamo dolaze na terensku nastavu, a imaju priliku i za zaposlenje.
"Evo, već sada imam prvi slučaj gdje je učenik odmah po završetku srednje škole našao posao u jednom od naših start-upova i ni jedan dan nije bio na Zavodu za zapošljavanje", priča zamjenica ravnateljice županijskog Regionalnog koordinatora Ivana Matanović.
Priča ide dalje. Budući Centar gaming industrije imat će studijski program, studentski dom, inkubator za testiranje videoigara. Izgradnja bi trebala krenuti ove godine, a financirat će se europskim novcem.
"Očekujemo da će se u Novskoj vrijeme mjeriti prije i nakon izgradnje Centra. Donijet će nam velik broj radnih mjesta, razvoj kružnog gospodasrtva kao i nove investicije", kaže Matanović.
Novi smjerovi
Na zahtjeve tržišta odgovara i Medicinska škola u Osijeku. Iduće školske godine ponovno će obrazovati primalje.
"Primalje asistentice, njih smo imali jednu generaciju prije 10 godina, odluka je došla zbog potreba u KBC-u Osijek", govori ravnateljica Sanja Dravinski.
Prvi put uvode i zanimanje tehničar za očnu optiku. Upisat će jedan razred, a očekuju velik interes.
"Razmišljam o tome ako učenik, odnosno roditelj povjeri obrazovanje svog djeteta našoj ili bilo kojoj drugoj školi, oni očekuju da nakon toga mogu od toga živjeti i raditi", kaže.
U splitskoj Prirodoslovnoj školi od jeseni će se prvi put naći i meteorološki tehničari. Mnogo različitih prilika za zaposlenje, kažu, glavna je prednost tog zanimanja.
"Upisujemo jedan razred meteoroloških tehničara od 24 učenika. Tako da se nadam da će se upisati djeca koju zanimaju područje fizike, matematike i biologije", ravnateljica Marija Pustak.
Reforma strukovnog obrazovanja
Od rujna programe koje do sada nisu provodile uvodi čak 37 srednjih škola, a prave promjene stižu s reformom strukovnog obrazovanja.
"Dogodine očekujemo više od 140 novih programa, bilo da je riječ o tome da su redizajnirani stari programi ili kada je riječ o 30 potpuno novih programa kojih uopće do sada nije bilo. Ono što je značajno reći za te nove programe je da su oni rađeni temeljem zahtjeva poslodavaca", kaže Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
I dok se neka zanimanja uvode, druga se ukidaju. U zadarskoj Prirodoslovno-grafičkoj školi umjesto ekološkog i kemijskog tehničara, upisat će jedan razred gimnazijalaca.
"Zato što je to prilika učenicima osmih razreda da po prvi put u našoj županiji upišu taj program", kaže ravnateljica Anamarija Ivković.
Cilj Ministarstva je povećati udio gimnazijalaca do 2026. s 30 na 35 posto.
"Veliki broj učenika koji upisuje strukovne škole odlazi na fakultet, a ono što je ustanovljeno je da ih teže završavaju. 45 posto njih koji upišu studij ne završi taj studij", navodi Pavičin.
Obrazovanje mora odgovarati zahtjevima tržišta, a kakav je interes učenika - pokazat će srpanjski rezultati upisa u srednje škole i na fakultete.
