Meso koje kupujemo se buši injekcijama i u njega se upumpavaju aditivi da izgleda svježe. Zvuči uznemirujuće i kao da se događa negdje drugdje, recimo, u dalekoj Australiji, odakle potječe snimka 'pumpanja mesa' prije pakiranja o kojoj se danima govori. Priču je jučer otvorio RTL Direkt, a RTL Danas meso je odnio na analizu u laboratorij Zavoda za javno zdravstvo.
Popis za kupovinu je jednostavan. Junetina, komad tune i malo pilećih prsa. Druga smo dva komada mesa kupili u trgovačkim lancima, namjerno jedno zapakirano, a jedno svježe.
Baš nam jedan mesar govori da prodajemo malo junetine jer ljudi ne žele kupiti čim postane tamnije, pa od svega rade mljeveno.
Donijeli smo meso za jedno sedam ručaka. Voditelj laboratorija za analizu hrane u NZJZ, Dario Lasić objašnjava da tamnija boja nije štetna. "Naprosto juneće meso ima više hemoglobina i ono oksidira", kaže.
Injektiranje mesa sa slanom otopinom, uvjeravaju stručnjaci, nije neobično. Međutim, događa li se u Hrvatskoj, vide li se na mesu rupice gdje je injektirano?
"Oni imaju jako tanke iglice i to se ovako ne vidi moglo bi se vidjeti pod povećalom, ali ja ovdje također ništa ne vidim", govori Dario Lasić, voditelj laboratorija za kemijsku analizu hrane u NZJZ.
Pitali smo i može li se po boji odrediti koliko ovo meso stoji pa nam kaže da ne nema pravila, nakon tri dana meso dobije blagu tamnu boju.
Piletinu ne mogu testirati ovdje, ali kod nje se osim umjetnih bojila treba testirati prisustvo hormona i antibiotika.
Zanimljivo, na isti se način može tretirati i tuna s nitritnim solima da se vrati jarka boja.
Nitriti se smiju koristiti kod prerađevina, ali isto vidite li slaninu koja je žarko crvene boje bježite od nje.
"Uzorak mesa ćemo usitniti, homogenizirati i u pogodnom otapalu ćemo ekstrahirati posebne nitritne soli", kaže Lasić koji pojašnjava da svjež biftek ne bi trebao pustiti vodu kada se baci na tavu.
Ni nitriti ni polifosfati nisu kategorija najgoreg otrova, ali stalnim uzimanjem polifosfati primjerice izvlače kalcij iz kostiju i zubi.
"A nitriti u našim crijevima prelaze u nitrozamine koji je odgovoran za rak debelog crijeva. On je broj jedan u Hrvatskoj", navodi.
Iako stvari za sada dobro zvuče, rezultati cijele analize - stižu sutra.
