Niti pročistačem voda niti smrdljivim muljem više neće upravljati privatne tvrtke. Rijetko kad smo imali priliku čuti ovakvu odlučnost zagrebačkog gradonačelnika.
"Ja ću danas uputiti prijedlog za pokretanje procedure raskida koncesijskog ugovora na gradsku skupštinu koja će o tome odlučivati 25. siječnja", rekao je Tomislav Tomašević.
Koncesiju za pročistač otpadnih voda imaju tri privatne tvrke i prema ugovoru iz 2000. traje još četiri godine. Najveća od njih ne odgovara na upite, ali takva im je praksa bila i ranije.
Jakuševac sigurno odlazi u prošlost a Resnik je budućnost otpada grada Zagreba. Prema postojećem ugovoru sve što grad tamo planira - koncesionari bi trebali odobriti. Zato je gradonačelnik poručio da ne želi da ih u izgradnji Centra za gospodarenjem otpadom bilo šta usporava.
Međutim, onima koji se protiv pročistača i ideje spalionice bore od samog početka ništa od ovoga ne zvuči kao dobro rješenje.
"Što će Zagrebu tuđe pomiješano smeće koji se grad Zagreb obvezao zbrinuti za idućih 30 godina", pita se predsjednica Ekološke udruge Resnik.
Za šest mjeseci ako Skupština izglasa Zagreb počinje upravljati zemljištem a radi se o ogromnoj parceli koja počinje na Resniku od pročistača voda a kažu nam mještani da je velika otprilike milijun kvadratnih metara.
Grad ju je 2000. dobio dijelom ugovorno od tadašnjih vlasnika a dijelom ih je izvlastio. Pročistač je zauzeo mali dio, a Tomašević tvrdi ovaj ostatak je jedino moguće mjesto za otpad. Iako mora biti svjestan da to neće proći bez borbe.
Ibrahim Kumić, inače stanar Resnika, oštro je pozvao gradonačelnika da ih ne podcjenjuje jer će iskompromitirati sam sebe, govori, koliko god je iskompromitiran. Sanja Šutelj također se protivi izgradnji Centra za gospodarenje otpadom iako je sama stanarka Žitnjaka. Ali uvjereni su, to će utjecati na zdravlje i život svih njih.
"Mi smo građani kao i svi drugi i plaćamo porez nama je dosta toga i smeće nam ovdje ne treba", poručuje.
Prije svega zato što se radi, tvrde, o zastarjelom projektu u kojem i dalje stoji spalionica odnosno energana.
Branka Genzić- Horvat upozorava kako je Europa rekla da MBO tehnologije neće financirati. "Oni su usmjereni na prikupljanje promiješanog otpada što je zapravo priznanje nepostojanja sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja", objašnjava.
Grad pri svome za sada stoji. Za sve su angažirali i domaće odvjetnike ali i strane konzultante a jedno obećaju, što god ispadne od svega, računi se građanima tvrde neće povećavati.
