Inflacija polagano usporava, ali cijene i dalje rastu. U 2022. inflacija u Hrvatskoj bila je veća od prosjeka Eurozone. Građane posebno brinu cijene hrane.
"Nevjerojatno da je kod nas hrana tako skupa. Hrana je skupa zato što su naši proizvođači mali i na maloj kvantitativnoj proizvodnji žele puno zaraditi", smatra Duško iz Zadra.
"Spavajte što duže, jedite što više, pijte isto tako, uživajte u životu i neće vas uopće zanimati inflacija!", poručuje Jan iz Zagreba.
Hrvatska narodna banka razložila je povećanje cijena pomoću deflatora BDP-a koji obuhvaća cijene osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i izvoza - dakle svega proizvedeno u Hrvatskoj.
Prema tim indikatorima, udio plaća u inflaciji je 1,5 postotni bod. Porezi su je napumpali za 2,2 postotna boda, a glavni uzrok porasta inflacije je profit tvrtki. Udio profita je, prema HNB-u, znatno veći nego u drugim zemljama Europske unije.
U ovim podacima nije naznačeno koliko se profita odnosi na marže, a koliko na investicije ili poslovanje s državom, ali je indikator trenda. Iz HUP-a demantiraju centralnu banku.
"Nije došlo do rasta profitnih marži na razini realnog sektora i hrvatskog gospodarstva. Ako gledamo profitabilnost i konkurentnost hrvatskih kompanija u odnosu na usporedive kompanije EU, onda su naše kompanije daleko iza svoji usporedivih konkurenata", poručuje Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Čak ako su profiti nekih tvrtki i rasli, treba raščlanit koje su to tvrtke, tvrde iz Glasa poduzetnika.
"Neki jedu meso, neki jedu kupus, u prosjeku jedu sarmu. Trebalo bi vidjeti koje su to kompanije stvarno imale povećanje profita. Moguće je da su to samo energetske kompanije", objašnjava Boris Podobnik iz udruge Glasa poduzetnika.
Privatni sektor, tvrde obje udruge, ne može biti kriv za inflaciju. Nju su uzrokovale središnje banke štampanjem novca kako bi nadomjestile pandemijom zaustavljeno gospodarstvo.
"Ako imate ogromne količine novca i likvidnosti, koja se slijeva u sustav, a s druge strane nemate rast BDP-a, onda je jasno da ste stvorili ozbiljne preduvjete za rast inflacije", kaže Weber.
"2020. godine Amerika je imala 4000 milijardi dolara u opticaju. Dvije godine poslje ima 20 tisuća milijardi dolara. To je povećanje od pet puta", tvrdi Podobnik.
A dok se ekonomisti svađaju tko je val pokrenuo, a tko ga je zajahao, jedino je sigurno tko na kraju plaća veće cijene.
