Na teniskom terenu u Crikvenici dvije su divlje svinje odlučile zaigrati borilačke sportove.
"Baš smo nedavno obnavljali terene, malo popravljali. Valjda im se svidjela nova podloga", kaže nam Ivan Idranski iz Crikvenice
Ali im se nije svidjela prisutnost ljudi. Ali jedan drugi mladi vepar s tim nije imao problema.
"Očito se ne boji ljudi. Čuje se i lavež psa. Divlja svinja se tu ne opterećuje. Sad je li možda odgojena u zatočeništvu ili je jednostavno izgubila strah zbog hranjenja turista to je teško reći. Svakako jako, jako daleko od uobičajenog ponašanja divljih svinja" kaže nam Vedran Slijepčević,viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu
A ovaj veterinar i lovac odlično razumije takvo ponašanje pa nas je poveo tragovima divljih svinja. Pokazao nam je trag od njuške divlje svinje i trag od papka
Kaže da puno ruju po vlažnom tlu u ovo doba godine. Uglavnom se hrane gujavicama. Čak i mišjim gnijezdima jer šumskih plodova još nema. Zato ima njih. I to sve više i više.
Plodnost im je doslovno eksplodirala pa nije rijetkost vidjeti divlju krmaču kako vodi od 8 do 10 komada prasadi, kaže nam.
"Mladi mogu doći na svijet već u veljači ili u ožujku i do 11 mjeseca kad im je normalna sezona parenja prasad koja je okoćena, odnosno oprašena u ovo proljeće sad će se u 11 mjesecu moć parit.", kaže nam Slijepčević.
Uranjeni pubertet. Puno prije doživljavaju spolnu zrelost i praktički preskoče godinu dana u reprodukciji. Srećom, divlje svinje boje se ljudi više nego ljudi njih, ističe Slijepčević, ali opasno je kad sretnete krmaču s mladima.
" Kad krmača da signal oni vam zalegnu, kao nestanu dolje na tlu i ona tada zna se ponašati obrambeno. U biti vam je najbolje u što kraćem roku se odmaknut s tog mjesta. Divlja svinja nije životinja koja će vas proganjati jako dugo", objašnjava naš sugovornik.
U naseljenim mjestima ih je sve više. prepoznaju koja područja nisu lovna.
"Ne treba tražiti previše prostora za nekakav suživot jer one neće imati previše razumijevanja prema nama. One će sve više i više ulaziti u naš prostor i odstrel vam je realno jedina metoda regulacije brojnosti.", ističe Slijepčević.
Cijena jednog odraslog vepra prilično je visoka.
"Ako se radi o visoko trofejnom vepru to vam može biti vrijednost od 2000 do 3000 eura, ali takvi veprovi su vam vrlo malobrojni u cjelokupnoj populaciji jer se tu radi o životinjama koje su stari 6 ili 7 godina", naglašava.
Svake godine odstreli ih se 40 000, a grupa procjena da im je populacija duplo veća. A što ako neki od njih doluta ovog ljeta i na vašu plažu? Ako krenu za vašim sendvičem ili breskvama treba li im se mirno prepustiti?
"Pa ja ne bih, ja bih se malo više borio", zaključuje kroz osmjeh naš sugovornik.
