Milorad Dodik sutra stiže na sud u Sarajevo gdje bi se trebao izjasniti o optužbi za neprovođenje odluka Visokog predstavnika Christiana Schmidta.
"Dodik će doći u Sarajevo kako bi branio Republiku Srpsku jer nema pravo povlačenja. Tvrdi da je ovo prilika da se Republika Srpska oslobodi i Sarajeva i BiH. Za početak suđenja vlada ogroman interes javnosti i medija. Sa suda doznajem da više od 700 osoba želi sudjelovati na sutrašnjem ročištu", rekao je reporter Mario Jurič koji je razgovarao s Vladom Adamovićem, bivšim sucem Vrhovnog suda FBiH.
"De facto suđenje ne počinje. To je izjašnjenje o krivnji. To je u kaznenom smislu izjašnjenje o krivnji. Sudac će ga upitati osjeća li se krivim ili ne. Za pretpostaviti je da će Milorad Dodik reći ne i ročište će biti završeno"
Prema kaznenom zakonu BiH, nakon izjašnjenja o krivnji, slijedi suđenje. U suđenju je tek sučeljavanje navoda tužitelja, odnosno branitelja i samog okrivljenika i onda ćemo vidjeti na što sve sud mora odgovoriti. To ovisi o tome što će tužitelj tvrditi, a što obrana.
Koliko može potrajati?
"Može potrajati jako dugo, ali i kratko. Ovisi kako će se sudionici ponašati u sudnici. Ako se bude inzistiralo da se preispita veliki broj dokaza - onda će za to sigurno trebati vrijeme"
Koliko je realno da Dodika vidimo iza rešetaka?
"Presumpcija nevinosti, o rešetkama nećemo još govoriti. Radi se o nekome tko je optužen i kome je optužnica potvrđena. Dakle, slijedi suđenje, tek nakon suđenja možemo razgovarati o tome da to bude osuđujuća presuda i eventualno kako nagovještavate - zatvor. Ali, o tom potom. To ćemo vidjeti"
Koliko ovo suđenje može utjecati na sigurnosnu, ali i političku situaciju u BiH?
"Iako se stalno trudim reći da bi to trebalo biti uobičajeno suđenje, što ono i jest, ali je sigurno da će posljedice suđenja biti značajne. Uostalom, to se vidi i po broju najavljenih interesenata za prisustvo suđenju. Vidite, mislim da će sud definitivno i neminovno morati riješiti pitanje unutarnjeg suvereniteta. Na jednoj strani imate formalni autoritet u vidu predsjednika entiteta koji ima obaveze koje mu nameće parlament. Na drugoj strani imate visokog predstavnika koji opet ima svoja pravila. I on postupa prema svojim aktima. Sukob tih akata i njihovo sukobljavanje u praktičnom djelovanju dovodi do toga da će sud končano morati riješiti, kako se to kaže u Bosni, 'tko kosi, tko vodu nosi'"
