Puls Srbije razgovarao je s bivšim šefom diplomacije Srbije i Crne Gore, književnikom i političarem Vukom Draškovićem, koji je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za laži koje je izgovorio u svom velikom govoru, piše Kurir.
"Vladimir Putin se striktno držao strategije svog ideologa Aleksandra Dugina da su laži čarobno oružje. I gotovo sve što je izgovorio bilo je zasnovano na neistinama. Prva koju je izgovorio je da su gotovo Ukrajinci nacisti i da oni vode akciju za neku vrstu denacifikacije Ukrajine", započeo je Drašković.
Potom je usporedio Vladimira Putina s Adolfom Hitlerom. "Pa, da vidimo tko zapravo nastupa s nacističkih pozicija. Godine 1938. Hitler kaže: Austrija je povijesna greška koju moramo otkloniti! Godine 2022. Putin kaže: Ukrajina je povijesna greška koju moramo otkloniti. Hitler 1938. kaže: Mi ne osvajamo, mi samo štitimo i ujedinjujemo germanski, njemački svijet. Putin 2022: Mi vodimo akciju za zaštitu i ujedinjenje ruskog svijeta. Tko ovdje nastupa sa hitlerovskih pozicija?", upitao je Drašković.
On se ne može načuditi da je najveći protivnik nacizma sada preuzeo tu ideologiju. "Kad je Goebbels govorio da su Germani nadnarod, nadljudi, arijevska rasa, nije mogao ni slutiti da će režim naroda koji je podnio najveće žrtve da bi slomio najveće svjetsko zlo, zvano nacizam, doći na ideju da ponavlja to, ali da ta svojstva arijevske rase pripisuje ruskom narodu", kaže Drašković.
Druga Putinova neistina
Nastavljajući s analizom, Drašković je rekao da je druga velika Putinova neistina je da je Ukrajina zajedno sa Zapadom napala Ukrajinu i da oni vode obrambeni rat s ciljem uspostavljanja mira.
"Da vidimo što kažu neoborive činjenice. 1994. godine Ukrajina je članica UN-a, nezavisna država i velika nuklearna sila. U Budimpešti se potpisuje memorandum po kojem Ukrajina svoj nuklearni potencijal poklanja Rusiji, a zauzvrat im oni garantiraju uz potpise Zapada da će Rusija štititi teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine u njezinim tadašnjim granicama, koje su uključivale i Krim. Dograbivši se nuklearnog potencijala Ukrajine, režim Vladimira Putina poslije 2007. krenuo je u drugom smjeru", napominje Drašković.
Naveo je i ključni trenutak kojim je zapravo započeo rusko-ukrajinski rat. "Sedam godina kasnije, 2014. velika većina naroda u Srbiji vjeruje da je Ukrajina pokrenula nekakvu genocidnu akciju protiv Rusa u Donbasu. A tad se na Majdanu narod pobunio jer je proruski predsjednik pogazio obećanje i odbio potpisati sporazum o europskom putu Ukrajine. Nitko nije spominjao NATO osim u kontekstu da Ukrajina ne može postati član.
Odgovor na Majdanski prosvjed je bio taj da Rusija sa svojom vojskom upada na teritorij Ukrajine, režira proglašenje dvije nezavisne pokrajine Luhanska i Donjecka. Naoružava tamošnje stanovništvo i to je bila agresija na Ukrajinu. Jedna od raketa obara malezijski avion i ubija 300 ljudi. Naravno, započeo je rat, ali to je bilo gašenje pobune potpomognute Rusijom. Potpisivani su nekakvi sporazumi, da bi 2022. Putin krenuo u otvorenu invaziju na Ukrajinu".
