Gosti Direkta su bivši ministri vanjskih poslova, Vesna Pusić i Miro Kovač.
Situacija se mijenja iz dana u dan. Joe Biden je zadnji sa saveznicima donio odluku o sankciji Rusiji, ne čini se dramatično, zabrana trgovanjem dugom na burzama.
Pusić: Nije to samo malo, na početku je
izgledalo kao da će biti samo malo. Šokantno je, jer su na
početku bile najavljene sankcije prema ova dva dijela Ukrajine
koje je Rusija sada priznala kao neovisne. Sankcije prema tim
dijelovima su zaista ništa,
Sada je Biden najavio sankcije prema vojnoj banci, VTB banci koja
je dioničar u Fortenovi, dakle već je došlo do nas. Sad je
pitanje što to znači, kakve to ima posljedice za tvrtke koje su u
njihovom vlasništvu i ne mogu sa svojim dugom raspolagati na
međunarodnim burzama, to nije malo, ali naravno Biden je rekao da
je to ''prva grupa''.
Što bi mogle biti žešće sankcije? Tko bi u tom financijskom ratu mogao više izgubiti?
Kovač: Najžešće sankcije bi bile na platni promet. To za sada nije programirano, to bi bilo vrlo žestoko. Pa i Nijemci nisu baš tome za sad skloni. Moje je mišljenje da ove sankcije neće Rusiju odvratiti od nastavka pritiskanja Zapada i SAD-a. Rusi su lani očito donijeli odluku da njima poredak u Europi koji je dogovoren nakon njemačkog ujedinjenja i nakon Pariške povelje, da im ne odgovara. Vidjeli su slabost u SAD-u, napad na Kapitol. Vidjeli su da su otišli iz Afganistana i odlučili su iskoristiti priliku i pritiskati dalje. Oni smatraju da Ukrajina ne smije ući u NATO savez, da je to ulazak Amerike u trbuh ruske sfere.
Taj ulazak Ukrajine u NATO nije se trebao dogoditi u idućih godinu dana...
Kovač: Rusi žele mekanu podjelu Europe. Žele svoju sferu, zapadnu sferu i tampon zonu. Zapad to neće moći spriječiti bez vojnih snaga. Je li netko spreman slati vojne snage da zaštiti Ukrajinu? Ja to trenutno ne vidim.
Biden je rekao da to nije opcija za američke vojnike.
Pusić: Istina, rekao je da nije opcija s obzirom da Ukrajina nije članica NATO-a. Ali cijela ta priča o Ukrajini u NATO-u je počela za vrijeme administracije Georga Busha, to je ideja njegovih ''jastrebova''. U to vrijeme Dick Cheney je bio ''jastreb'', danas je on umjeren za republikanske standarde. Kao što znamo iz našeg kvarta, iz primjera Makedonije i drugih zemalja koje imaju aspiracija, pa u krajnjoj liniji i nas, u NATO se ne ulazi tako da pokucaš na vrata i uđeš. NATO ima kriterije, a osim toga svaka država ima pravo veta.
(RTL Screenshot)
Zapad ovdje jest ušao u rusku interesnu zonu, možemo se
oko toga složiti i mi sad po njihovu dvorištu?
Pusić: Smatralo se da su interesne zone sastavni
dio Hladnog rata. Da interesne zone u tom smislu u Europi više ne
postoje. Čak je postojalo razdoblje kad se razgovaralo o
mogućnosti da Rusija postane sastavni dio, bilo NATO-a ili EU, a
Putin je već bio tu. Ali stvari su otišle u apsolutno drugom
pravcu.
Dokle Putin može ovako rezati fetu po fetu? I za sad mu
dobro ide...
Kovač: Male intervencije i aneksije očito nikom
ne smetaju. Amerikanci su samo dva puta zadnjih 70 godina
intervenirali kad je bio pogođen suverenitet izvan SAD-a. To je
bilo u Koreji (Korejski rat) i kada je Irak napao Kuvajt. To je
sve ove druge intervencije ništa. Tad su Amerikanci slali svoje
snage da vrate suverenitet. Rusi su vidjeli da se ništa nije
dogodilo 2008. godine u Gruziji, ništa se nije dogodilo s Krimom
i "republikama" koje su se osamostalile 2014. godine. I idu
dalje. Cilj Rusa je sljedeći: Imamo svoj grunt i odlučiti tko što
posjeduje. razdijeliti - o je naš grunt, ovo je vaš i ovo je
tampon zona.
Prije emisije razgovarao sam s gospođom Pusić o tome kako to sve
jako ružno izgleda. Njegov nastup je bio jako ružan za naše
zapadne pojmove, ali njima se fućka. Njih to uopće ne zanima. Oni
su u svom filmu, odlučili su da je to njihov strateški interes,
oni će ga implementirati i njih ništa neće odvratiti jer su oni
uvjereni da ih nitko ne može vojno poraziti u tom dijelu Europe i
svijeta.
Opasno u toj cijeloj priči je da se išlo jako u širenje NATO saveza, a imamo članak peti koji kaže da, ako je napadnuta jedna članica, da sve druge interveniraju. Jesmo li mi spremi pomoći članici ako dođe do napada u tom dijelu Europe? Lako je biti pametan nakon bitke – možda je trebalo širit Europsku uniju.
(RTL
Screenshot)
U Hrvatskoj je dosta dihotomije o tome kako bi se naša
vanjska politika trebala postaviti, predsjednik misli da bi
trebali gledati svoja posla, premijer kaže da bi trebali stajati
na braniku Zapada. Vaše mišljenje?
Pusić: To su naša posla. Ako ima jedan trenutak
u kojem Hrvatska mora biti i njezin je apsolutni interes da bude
solidarna članica u dva važna saveza u kojima pripada, a to su EU
i NATO, to je sada. Ovo nije daleko od nas i ovim sankcijama je
već možda došlo u Hrvatsku. S druge strane, ako gledate što se
piše u beogradskim tabloidima, koji su pod kontrolom vlasti, od
toga da Putin šalje vojsku da spoji Srbiju i „Srpsku“, kao što
piše, to su sve stvari koje stvaraju atmosferu.
Mislite li da to može dati krila Dodiku i Republici
Srpskoj?
Kovač: Hrvatska ima svoj mozak i svoju glavu i
mora razmišljati sukladno svojim interesima. Ali naš koordinati
sustav je članstvo u EU i NATO-u, na političkim Zapadu. Ali u
sklopu toga mi imamo svoj način razmišljanja, koji treba uvažiti.
Što se tiče susjedstva, to je velika opasnost, da se ove stvari
mogu odraziti na susjedstvo, na Bosnu i Hercegovinu, na
Makedoniju, Kosovo…
Kako mislite da će ovo završiti ako Zapad pošalje svoje
tenkove oko Ukrajine ili će Putin narezati sve šnite koje je
htio?
Pusić: Neće narezati ništa, jedino bi sirotu Ukrajinu mogao
narezati. Mislim da je njegovo ponašanje.
Postoji li ikakva opcija da Zapad i u jednoj varijanti
intervenira?
Pusić: Ako teritorijalno bude napadnuta bilo
koja članica NATO-a.
Ali to nije opcija, govorimo o Ukrajini, ako tenkovi
krenu prema Kijevu?
Pusić: Mislim da Zapad neće intervenirati u
Ukrajini, ali već intervenira tako što šalje oružje.
Ali rata neće biti?
Pusić: A, ne bi ja stavila ruku u vatru.
(RTL
Screenshot)
Kovač: Najgore za Ukrajince je da su ohrabreni.
Nažalost, na neki način vjeruju... ali kako sad stvari stoje, do
konkretne vojne pomoći, u smislu dolska vojnika ili pješaštva,
toga neće biti. I to je najgore za njih.
Pusić: Ali ukrajinska vojska je drugačija od
2014.
Kovač: Ali oni moraju razmišljati o svome
susjedstvu. Rusi razmišljaju ovako: Što je suverenitet? Sam
odlučujem što ja želim i razmišljam o tome s kime sam ja okružen.
Smatram da Ukrajina mora biti pametna, dugoročno i strpljivo
razmišljati i čuvati suverenitet.
Pusić: Možda ne bi bilo loše pogleda stav Kine
koja je vrlo sumnjičava prema napadu na suverenitet bilo koje
zemlje. I na Vijeću sigurnosti nije dala direktnu podršku Rusiji,
bila je suzdržana. A Kina može odigrati vrlo značajnu ulogu.
