Rusiji neće ponestati oružja ili trupa za svoj rat u Ukrajini "tako skoro", a ruski predsjednik Vladimir Putin misli da može "bombardirati" Ukrajinu za pregovarački stol, upozorila je europska obavještajna agencija, piše Sky News.
Estonska vanjska obavještajna služba (EFIS) - estonski ekvivalent britanske MI6 - također je rekla da bi ruska pobjeda u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, povećala vjerojatnost oružanog sukoba između Moskve i NATO saveza.
Kaupo Rosin, novi glavni direktor agencije, rekao je u predgovoru godišnjem izvješću o međunarodnoj sigurnosti objavljenom u srijedu da se cilj ruskog predsjednika u Ukrajini nije promijenio unatoč neuspjesima u proteklih 12 mjeseci.
“Za sada još ima dovoljno goriva za održavanje ratnog stroja”, napisao je. "Rusiji neće uskoro ponestati topovskog mesa, naoružanja iz sovjetske ere ili imperijalizma izazvanog propagandom."
Neslaganje o ruskim zalihama
Komentari su u suprotnosti s izjavama Jeremyja Fleminga, čelnika britanske obavještajne agencije GCHQ prošlog listopada, koji je rekao da su ruske "zalihe i streljivo pri kraju".
Postoji neslaganje između toga kako različite nacije procjenjuju razinu ruskih zaliha oružja i streljiva, pri čemu vjeruje da je količina puno veća ako se uključi zastarjelo streljivo iz sovjetske ere - koje je daleko manje sigurno.
Ipak, stvarnost na terenu u istočnoj Ukrajini je malo popustila u ruskom bombardiranju ukrajinskih položaja tijekom zimskih mjeseci. Šef estonske obavještajne službe umanjio je da je moguć skori prodor Rusije nakon što do sada nije uspjela osvojiti Ukrajinu.
Velika cijena invazija
Sjedinjene Države su priopćile da je Rusija do sada pretrpjela oko 188.000 žrtava te je platila veliku cijenu invazije.
"Kvalitetan skok u ruskoj ratnoj sposobnosti vrlo je malo vjerojatan", napisao je Rosin, umjesto toga sugerirajući da će ona strana koja može izdržati najduže biti ključna. "Putin igra na vrijeme, vjerujući da će se Ukrajina i Zapad istrošiti prije Rusije. Putin misli da može 'bombardirati' Ukrajinu za pregovarački stol."
U potpunom izvješću estonske obavještajne agencije, pod naslovom Međunarodna sigurnost i Estonija 2023., navodi se da je Moskva spremna "nastaviti s podizanjem uloga" u Ukrajini kroz daljnju mobilizaciju njezinog stanovništva i intenziviranje napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Putin je već prošlog rujna naredio djelomičnu mobilizaciju više od 300.000 ljudi. Smatra se da je otprilike polovica brzo gurnuta u borbu, a ostali su prošli obuku i očekuje se da će biti dio nove ofenzive do proljeća, prema zapadnim dužnosnicima.
Interes zapadnog svijeta
Špijunska agencija je rekla da izazov koji još uvijek predstavlja Rusija naglašava potrebu da zapadni saveznici nastave svoju potporu Ukrajini - nešto što nije samo u interesu Ukrajine, već i u interesu šireg zapadnog svijeta.
"Europska sigurnost u srednjoročnom razdoblju izravno ovisi o volji Ukrajinaca da sami odrede svoju budućnost i jedinstvu Zapada u podršci Ukrajini svim potrebnim sredstvima", stoji u izvješću Estonske vanjske obavještajne službe.
Dodaje se: "Vjerojatnost vojnog sukoba između NATO-a i Rusije povećala bi se ako bi Rusija postigla svoje strateške ciljeve u Ukrajini. Stoga bi pobjeda Ukrajine u ratu protiv Rusije također poboljšala regionalnu sigurnost."
