I dok Rusija negira invaziju na Ukrajinu, SAD u to baš nije uvjeren. Posljednje satelitske slike naime pokazuju da je došlo do novog raspoređivanja oklopne opreme i ruskih vojnika na nekoliko lokacija u blizini granice s Ukrajinom, objavila je u nedjelju američka tvrtka Maxar Technologies, koja tjednima prati gomilanje ruskih snaga, prenosi Reuters.
Nova aktivnost zamijećena je nakon što je Rusija produžila vojne vježbe u Bjelorusiji koje su trebale završiti u nedjelju, pojačavajući strah među zapadnim silama od neposredne ruske invazije Ukrajine. Osim toga, predstavljaju i promjenu obrasca prethodno uočenog raspoređivanja borbenih skupina, tenkova, oklopnih transportera, topništva i opreme za podršku, navodi se u priopćenju Maxara.
Ubijena dva civila?
S druge strane, pobunjenici na istoku Ukrajine koje podržava Rusija izvijestili su u ponedjeljak da su dva civila ubijena u granatiranju od strane ukrajinskih vladinih snaga, izvijestila je ruska novinska agencija RIA.
RIA je citirala predstavnike samoproglašene Luganske narodne republike koji su rekli da se granatiranje dogodilo kasno u nedjelju. Kijev i pobunjenici, koji su u ratu posljednjih osam godina, optužuju jedni druge za sve češće kršenje primirja tijekom posljednjih nekoliko dana i korištenje teškog naoružanja poput minobacača i topništva.
Rusija, koja je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice, kaže da je zabrinuta zbog povećanja neprijateljstava.
Politika kroji sudbinu
Rusko-ukrajinska situacija ne prati se samo na terenu. Svjetski političari naime nastoje aktivno djelovati kako bi se očuvao mir, a čini se kako je tjekom vikenda zabilježen pomak. Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin načelno su pristali na summit o Ukrajini na prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao mogući put izlaska iz krize oko Ukrajine, objavljeno je u ponedjeljak rano ujutro.
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona priopćio je kako je dvojici predsjednika predložio summit o "sigurnosti i strateškoj stabilnosti u Europi".
Bijela kuća je u priopćenju navela kako je Biden načelno prihvatio sastanak ali samo ako ne dođe do invazije. "Uvijek smo spremni za diplomaciju. Također smo spremni nametnuti brze i teške posljedice ako bi Rusija umjesto toga izabrala rat", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. Reakcija Kremlja u ponedjeljak rano ujutro još nije stigla.
Do dogovora o summitu je došlo nakon brojnih telefonskih razgovora između Macrona, Bidena, Putina i britanskog čelnika Borisa Johnsona. Detalji summita još nisu poznati, a Macronov ured i Bijela kuća priopćili su da će njegov sadržaj razraditi američki državni tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom njihovog predstojećeg sastanka planiranog za 24. veljače.
Vijest o summitu dolazi nakon tjedan dana pojačanih napetosti potaknutih gomilanjem ruske vojske uz ukrajinsku granicu. Ruske snage raspoređuju se od kraja prošle godine za što zapadne zemlje tvrde da je uvod u invaziju.
Živci su se dodatno popustili kada je bjelorusko ministarstvo obrane objavilo da će Rusija produžiti vojne vježbe u Bjelorusiji koje su trebale završiti u nedjelju. Činilo se da satelitske slike pokazuju nova raspoređivanja ruskog naoružanja i trupa u blizini Ukrajine.
Naposljetku, situaciju prati i Europa pa je predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen otkrila neke pojedinosti o sankcijama s kojima bi se Moskva suočila ako napadne Ukrajinu rekavši da će Rusija u tom slučaju biti odsječena od međunarodnih financijskih tržišta.
"Rusija bi u načelu bila odsječena od međunarodnih financijskih tržišta", rekla je Von der Leyen za javnu televiziju ARD. Sankcije bi bile uvedene na "svu robu koju proizvodimo a koju Rusija hitno treba da bi modernizirala i diverzificirala svoje gospodarstvo, gdje smo globalno dominantni i za koju nemaju zamjenu", rekla je.
Von der Leyen kaže kako bi sankcije bile uvedene ako dođe do invazije Rusije na Ukrajinu odbacivši time pozive ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog na uvođenje hitnih sankcija protiv Rusije.
"Uvođenje sankcija imalo bi goleme posljedice i Rusiji moramo dati priliku da se vrati diplomaciji i pregovaračkom stolu. Prozor je još uvijek otvoren", izjavila je Von der Leyen.
Rusija, koja je razmjestila oko 150.000 vojnika na sjevernoj i istočnoj granici prema Ukrajini, traži jamstvo da Ukrajini nikada neće biti dopušteno da se pridruži NATO savezu, što ruski predsjednik Vladimir Putin ocjenjuje ključnim za dugoročnu sigurnost Rusije.
Von der Leyen je istaknula i kako je je slabost Rusije u njezinu oslanjanju na izvoz fosilnih goriva. "To čini dvije trećine njezinog izvoza te polovica ruskog proračuna dolazi od njih".
Rusija se treba modernizirati a ako bi se uvele daljnje sankcije to više ne bi bilo moguće, smatra predsjednica EK.
