- Zelenskij traži od NATO-a konkretne korake po pitanju članstva
- nastavlja se granatiranje u ruskom Belgorodu
- Amerikanci šalju Ukrajini kontroverzno streljivo
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Slanje kazetnog streljiva jasan je znak da rat ne ide dobro za Ukrajinu
22.44 - Bijela kuća je u potpunosti svjesna velike kontroverze najnovije odluke o kazetnom streljivu, piše u analizi za Sky News Mark Stone. 123 zemlje dio su Međunarodne konvencije o kazetnom streljivu iz 2008. kojom se zabranjuje uporaba ili prijenos ovog oružja. Gotovo svi američki saveznici su potpisnici konvencije. Čak i u krugovima američke vlade postoji duboka nelagoda oko opskrbe Ukrajine vlastitim zalihama kazetnog streljiva. Još prošlog tjedna, unutar State Departmenta, postojala je podjela oko odluke o isporuci oružja. Dug i sumoran zapis o kazetnoj bombi objašnjava nelagodu i kontroverzu. Na globalnoj razini, civili su 97% žrtava kazetnog streljiva prema prošlogodišnjem izvješću Landmine and Cluster Munition Monitor, organizacije koja ga želi u potpunosti zabraniti. Djeca su u velikoj većini žrtve. Dobavljanjem oružja postoji jasan rizik za civile, ne nužno sada, već u budućnosti. Nasljeđe neeksplodiranih kazetnih bombi vidljivo je na bivšim ratištima diljem svijeta. Amerika također riskira gubitak moralno uzvišenog položaja protiv Rusije isporukom oružja koje je zabranjeno u većem dijelu svijeta.
Stoga se Stone pita zašto Amerikanci šalju Ukrajincima to streljivo? Kaže da činjenice na terenu ne idu u prilog Ukrajini. Transfer je jasan signal da rat ne ide dobro za Ukrajinu. Takozvana proljetna ofenziva nije se ostvarila u proljeće i čini se da će posustati i tijekom ljeta. Ukrajini brzo ponestaje konvencionalnog topništva, a zalihe u Americi i drugdje su pri kraju. Neophodan je "most opskrbe". Amerika drži golemu neaktivnu zalihu kazetnog streljiva. Američki dužnosnici prihvaćaju da je naslijeđe civilnih žrtava rizik, ali se tome suprotstavljaju tvrdeći da je više civila u opasnosti dopuštajući Rusiji da okupira ukrajinsku zemlju. Streljivo bi Ukrajina koristila na okupiranom ukrajinskom tlu. Rizik za civile bio bi odgovornost Ukrajine. Teret bi bio na Ukrajini, uz obećanje američke pomoći, da očisti neeksplodirano streljivo jednom kada rat završi.
Amerikanci šalju Ukrajini kontroverzno streljivo
20.57 - Američki predsjednik Joe Biden najavio je veliki paket pomoći za Ukrajinu vrijedan navodno 800 milijuna dolara. Dogovor uključuje kontroverzno kazetno streljivo, o kojem se žestoko raspravlja otkako su se pojavila izvješća da SAD razmatra njegovo slanje, piše Sky News. Colin H. Kahl, podtajnik obrane za politiku, rekao je: "Moći ćemo Ukrajini odmah osigurati dodatnu artiljeriju. Rusija koristi kazetnu municiju od početka rata. Streljivo koje ćemo osigurati Ukrajini imat će stopu kvara ispod 2,35%. Radimo s Ukrajinom na smanjenju rizika povezanih s tim oružjem."
Oružje je zabranjeno u 120 zemalja, a predsjednik Biden morao je odustati od zakona iz 2009. koji zabranjuje streljivo sa stopom neuspjeha većom od 1%, što pokriva gotovo sve američke zalihe. Oružje bi moglo ostaviti opasan broj neeksplodiranih kazetnih bombi diljem Ukrajine, čije bi sigurno čišćenje moglo potrajati godinama. U paketu su također uključena oklopna vozila Bradley i Stryker te niz streljiva, kao što su meci za haubice i topnički raketni sustav visoke mobilnosti, rekao je.
Kćerka Surovikina tvrdi da nije uhićen
20.05 - Kćerka ruskog generala "Armagedona" Sergeja Surovikina oglasila se na Telegramu, kanalu Baza, te je ustvrdila da on nije uhićen, već da je na svom radnom mjestu. Veronika je u izjavi za Bazu rekla da izvještaji o pritvaranju nisu točni: "Njemu se ništa nije dogodilo, nitko ga nije uhitio, već je na svom radnom mjestu". Podsjetila je da se Surovikin "nikada nije pojavljivao svaki dan u medijima i nije davao izjave". Supruga generala Surovikina odbila je komentirati glasine o njegovom privođenju. Mediji su prenijeli da je Surovikin uhićen jer je otkriveno da je podržao pobunu šefa Wagnera Jevgenija Prigožina te da je smješten u zatvor Lefortovo.
Stoltenberg: 'Suočeni smo s brutalnim ratom'
18.31 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pokazao je razumijevanje za aktualno razmatranje u Sjedinjenim Američkim Državama da se Ukrajina naoruža kazetnim streljivom protiv Rusije. "Suočeni smo s brutalnim ratom", rekao je Stoltenberg, istaknuvši da obje strane koriste kazetne bombe. Međutim, Stoltenberg je naglasio da Ukrajina koristi kazetno streljivo za obranu. "Rusija koristi kazetno streljivo za napad, za invaziju na Ukrajinu. Ukrajina koristi kazetno streljivo da se zaštiti od agresora", rekao je. Stoltenberg je rekao da je na pojedinačnim saveznicima da odluče koje će oružje i opremu poslati Ukrajini, ali je istaknuo da NATO nema zajednički stav o korištenju kazetnih bombi.
Američki mediji u četvrtak su objavili da će SAD, kako se očekuje, opskrbiti Ukrajinu kazetnim streljivom za njezinu borbu protiv ruske invazije. List New York Times citirao je neimenovanog visokog dužnosnika administracije predsjednika Joea Bidena, bez navođenja pojedinosti. Kazetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima. Streljivo je kontroverzno jer neeksplodirani "zvončići" mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.
Human Rights Watch u nedavnom je izvješću objavio da i ruske i ukrajinske snage koriste kazetno streljivo, pozivajući obje zemlje da ih prestanu koristiti i apelirajući na SAD da ih ne isporučuju. Očekuje se da će Bidenova administracija paket objaviti u petak, izvještava CBS News. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa rekao je da se on protivi nastavku uporabe kazetnog streljiva.
'Ne znamo pod kojim će uvjetima FSB dopustiti Putinu da ostane predsjednik'
19.20 - Povjesničar je za Sky News rekao kako vjeruje da je Vladimir Putin još uvijek na vlasti samo zato što mu ruska sigurnosna služba (FSB) dopušta da tamo ostane. Dr. Juri Felštinski kaže kako vjeruje da šef Wagner Group Jevgenij Prigožin ima potporu FSB-a, i da je to jedino objašnjenje zašto se nije s njim oštrije postupalo nakon neuspjelog pokušaja državnog udara prošlog mjeseca.
"Rekao bih da bi za nas bila dobra vijest da [Wagnerovi plaćenici] ne odu u Minsk, jer bismo bili zabrinuti da bi mogli pokušati preuzeti kontrolu nad nuklearnim oružjem u Bjelorusiji, pa bih rekao bolje je da ostanu u Rusiji. Vjerojatno je izvorni plan bio stvoriti dojam da će Wagnerova grupa biti poslana u egzil u Bjelorusiju, ali ne mislim da se to događa, mislim da je Prigožin u Rusiji i da je njegova privatna vojska također tamo."
Rekao je da Prigožin ima "veliku podršku" i da bi "jedina organizacija" koja bi ga mogla podržati bila FSB. "Čini se da je Putin optužio Prigožina za izdaju, a obično se za takvo nešto ljudi kažnjavaju. Njegova grupa Wagner oborila je šest helikoptera i jedan avion. Vrlo je čudno da mu se još ništa nije dogodilo. Čini se da ga Putin ne može kazniti", dodao je. Povjesničar je rekao da nije poznato koliko je moći Putin uspio povratiti nakon prekinute pobune prije dva vikenda, ali je dodao: "Ovo nije isti Putin kakvog smo poznavali sve ove godine."
"Činjenica da se sada susreće s mnoštvom sugerira da više ne vidi bolest kao najveću prijetnju za sebe. Mislim da je ovo bio pokušaj FSB-a da ga ukloni ili ograniči njegovu moć. "Ne znamo pod kojim će uvjetima FSB dopustiti Putinu da ostane predsjednik."
Ukrajina: Uništene su gotovo dvije postrojbe ruskih vojnika, napredujemo
18.20 - Ukrajinski general Oleksandr Tarnavskyi kaže da njegove snage napreduju oko sela Tavriia i da su u posljednja 24 sata ubile i ranile gotovo dvije satnije vojnika. U aplikaciji za razmjenu poruka Telegram rekao je: Uništeno je 28 jedinica neprijateljske vojne tehnike, uključujući šest tenkova… Uništeno je i neprijateljsko skladište streljiva. Idemo naprijed.
Vizija budućeg članstva u NATO-u
17.19 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij susreo se u petak u Slovačkoj sa slovačkom kolegicom Zuzanom Čaputovom koja je pozvala saveznike u NATO-u da daju jasniju viziju Ukrajini na njezine težnje za članstvom u vojnom savezu. Zelenskij je posjetio Slovačku u sklopu turneje po nekoliko država NATO-a kako bi dobio potporu nastojanjima Kijeva da se pridruži vojnom savezu i to uoči samita 11. i 12. srpnja, u jeku 16-mjesečne ruske invazije na Ukrajinu. "Ono čemu se nadam i vjerujem da ćemo dati Ukrajini (na samitu NATO-a) je vizija budućeg članstva, naravno uz ispunjavanje uvjeta, uključujući i onaj najvažniji, a to je prekid rata, vojne agresije u Ukrajini", rekla je Čaputova u televizijskom prijenosu zajedničke konferencije za medije s ukrajinskim predsjednikom. Čaputova je rekla da nije pitanje hoće li, već kad će Ukrajina ući u NATO, kao i da je Ukrajina buduća članica Europske unije. Zelenskij je priznao da Kijev vjerojatno neće moći ući u NATO dok ratuje s Rusijom, ali se založio da mu zapadni savez da jasniji putokaz za članstvo. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u petak da će čelnici članica NATO-a ponovno potvrditi da će Ukrajina postati članica i složiti se oko načina kako Kijev približiti tom cilju na samitu u Vilniusu u utorak i srijedu.
Njemačka se protivi kazetnom oružju
14.05 - Njemačka se protivi slanju kasetnog streljiva u Ukrajinu, rekao je njezin ministar vanjskih poslova u petak, dan nakon što su američki dužnosnici rekli da Washington planira Kijevu opskrbiti oružje koje se naširoko osuđuje zbog ubijanja i sakaćenja civila.
Upitana za komentar o tome što su američki dužnosnici rekli, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je novinarima na konferenciji o klimi u Beču: “Pratila sam medijska izvješća. Za nas, kao stranku, vrijedi sporazum iz Osla.”
Zelenskij stigao u Slovačku
14.03 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij stigao je u iznenadni posjet Slovačkoj, priopćeno je iz ureda slovačke predsjednice Zuzane Čaputove.
Zelenski je jučer je bio u Bugarskoj, a već jutros u Češkoj, a očekuje se da će se kasnije sastati i s turskim predsjednikom Erdoganom u Ankari.
Novo vijeće NATO-Ukrajina 'približit će Ukrajinu' savezu
13:55 - Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, kazao je da će sastanak 31 NATO saveznika i Ukrajine, koji se održava sljedećeg tjedna u Vilniusu, biti sastavljen od 'jednakih'.
Omogućio bi bilo kojoj članici, uključujući Ukrajinu, da sazove krizni savjetodavni sastanak ako se osjeća ugroženom na bilo koji način. Tada se mogu donositi odluke kao odgovor na sva nastala pitanja.
"U osnovi je na vijećima da odluče koje odluke mogu donositi. To otvara prostor za praktičnije zajedničke aktivnosti. Cijela ideja je da njegovim osnivanjem uspostavljamo tijelo u kojem radimo stvari zajedno, odlučujemo zajedno, savjetujemo se zajedno o pitanjima koja su važna za našu sigurnost. To opet približava Ukrajinu NATO-u", kazao je Stoltenberg.
Stoltenberg uoči NATO samita: 'Bilo bi dobro da Švedska postane članica što prije'
13:30 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za medije komentirao je je li pametno slati Ukrajini kazetno streljivo. Stoltenberg je kazao da "NATO nema stav o njima" budući da su neki saveznici potpisali zabranu njihove uporabe, a neki nisu.
"O tome će odlučivati vlade, a ne NATO", izjavio je te dodao da obje zaraćene strane koriste kazetnu municiju, jedna za invaziju, a druga da se brani.
Stoltenberg je rekao da je u četvrtak postignut napredak oko primanja Švedske u NATO, nakon što je novinar turske televizije ukazao da još uvijek postoje velike razlike između izjava Turske i Švedske nakon sastanka. Kazao je da je "Švedska uspjela", ali također priznao da Turska ima "stvarnih sigurnosnih zabrinutosti" i da druge članice NATO-a imaju "sigurnosne zabrinutosti".
"Čvrsto vjerujem da bi bilo dobro za cijeli savez, uključujući Tursku, da Švedska postane članica što je prije moguće", rekao je.
Upitan od strane ukrajinskog novinara kakva se formulacija može očekivati o budućem stalnom članstvu Ukrajine, Stoltenberg je rekao da se saveznici upravo sada savjetuju o formulaciji. Kazao je kako očekuje odluke o konkretnoj praktičnoj potpori, ali da mora postojati i politička dimenzija. Bio je uvjeren da će NATO imati poruku koja je "jasna".
“Slažemo se da su vrata NATO-a otvorena. Slažemo se da Ukrajina postane članica, što je važna poruka”. Rekao je da je onda na saveznicima i Ukrajini da dogovore kada, a da Rusija nema pravo veta.
Ponovio je da ako Ukrajina ne dobije rat, članstvo Ukrajine ionako nije upitno.
"Moskva je 500 dana donosila smrt i uništenje u srce Europe", rekao je Stoltenberg novinarima na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu najavljujući skup, prenosi Reuters. "Naš samit će poslati jasnu poruku: NATO je ujedinjen i ruska agresija se neće isplatiti."
Kazao je i da se, što se tiče proizvodnje naoružanja, počelo rješavati pitanje proizvodnih kapaciteta.
"Sve više saveznika zapravo potpisuje ugovore s industrijom" koji mogu povećati proizvodnju.
Rekao je kako očekuje da će se saveznici dogovoriti oko novog plana proizvodnje, što bi pomoglo u zajedničkom naručivanju i nabavi.
Lukašenko o korištenju ruskog nukleranog oružja: 'U Ukrajini se cijela vojska bori stranim oružjem'
12:30 - U intervjuu za BBC, bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko rekao je da iz nedavne pobune u Rusiji nisu izašli heroji.
"Mislim da nitko iz te situacije nije izašao kao heroj. Ni Prigožin, ni Putin, ni Lukašenko. Nije bilo heroja. A pouka iz ovoga? Ako stvaramo ovakve naoružane skupine, moramo ih držati na oku i posvetiti im ozbiljnu pozornost."
I dalje se pojavljuje zbunjujuća slika o tome gdje se nalazi Jevgenij Prigožin ili njegove trupe. U petak ujutro, savjetnik bjeloruskog ministra obrane rekao je novinarima da Wagner nije došao pogledati objekte koji su im bili namijenjeni u sklopu dogovora kojem je posredovao Lukašenko i kojim je okončan oružani marš na Moskvu.
Leonid Kasinsky je rekao: "Nisu došli, nisu pogledali", kazao je Leonid Kasinski, a Reuters izvještava da je Kasinski također inzistirao na tome da je 300 šatora u napuštenom kampu koje je Lukašenko ponudio Wagnerovoj plaćeničkoj skupini postavljeno za vježbu, a ne s Wagnerom na umu.
"Ne biste to trebali povezivati s Wagnerom", rekao je.
Lukašenko je u intervjuu za BBC govorio i o raspoređivanju ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom tlu. Kad mu je ukazano da je to tuđe oružje, rekao je:
"U Ukrajini se cijela vojska bori stranim oružjem, zar ne? Jer im je ponestalo vlastitog. Pa zašto se ne mogu boriti tuđim oružjem?"
Sateliti snimke otkrivaju nepoznate oblike na krovu reaktora nuklearke Zaporižje
9:34 - Dvije nove satelitske slike pokazuju neidentificirane bijele oblike na vrhu reaktora 4 u nuklearnoj elektrani Zaporižja. Fotografije, koje je snimila tvrtka za satelitske snimke Planet Labs, snimljene su 5. srpnja, odnosno dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio da je u nuklearki možda postavljen eksploziv. Na najjasnijim slikama snimljenim u 07.51 po lokalnom vremenu vidljivo je pet bijelih oblika. Druga slika snimljena u 10.16 prikazuje samo tri bijela oblika. Na trećoj slici koja je snimljena nekoliko sati prije druge dvije fotografije ne mogu se vidjeti nikakvi bijeli oblici, a Planet Labs označava da je slika snimljena u 05.27 ujutro.
Ukrajina izvještava o novom napredovanju u Bahmuta
9:32 - Ukrajinske trupe u četvrtak su napredovale više od kilometra u blizini Bahmuta, rekao je u petak vojni glasnogovornik.
“Obrambene snage i dalje tamo drže inicijativu, vrše pritisak na neprijatelja, provode jurišne operacije, napreduju duž sjevernog i južnog krila”, rekao je Reuters vojni glasnogovornik Serhij Čerevatji ukrajinskoj televiziji. "Konkretno, tijekom prošlog dana, napredovali su više od jednog kilometra (0,62 milje)", dodao je.
Glasnogovornik glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga rekao je da su ukrajinske snage imale "djelomičan uspjeh" jugozapadno od Bahmuta koji Rusija i dalje drži, iako obje strane govore da su borbe u tom području intenzivne, a ukrajinske snage se nadaju da će uspjeti opkoliti grad.
Jedna osoba poginula u ruskom Belgorodu u granatiranju
9:00 - Guverner ruskog Belgoroda, Vjačeslav Gladkov, kazao je da je jedan muškarac ubijen u ukrajinskom granatiranju u posljednja 24 sata. Zabilježena je i šteta nastala u brojnim naseljima uzrokovanim padom krhotina nakon djelovanja protuzračne obrane.
Belgorod graniči sa Sumijem, Harkovom i okupiranom regijom Lugansk na sjeveroistoku Ukrajine.
Zelenskij napao bugarskog predsjednika
7:17 - Ukrajinski predsjednik jučer je verbalno napao svog bugarskog kolegu Rumena Radeva jer se protivi dodatnom naoružavanju ukrajinskih snaga, prenosi Politico.
Sastanak s Radevim, bivšim načelnikom zračnih snaga koji je više naklonjen Rusiji i dvosmislen po pitanju NATO-a, prošao je čak i gore od očekivanog. Dvije delegacije su sjedile jedna nasuprot drugoj, svaka sa svoje strane dugačkog drvenog stola. Ukrajinsko izaslanstvo sjedilo je kamenih lica, povremeno praveći grimase i hvatajući bilješke, opisuje Politico.
Radev im je pokušao objasniti svoj stav da "nema vojnog rješenja i da "sve više i više oružja neće riješiti" problem. Zelenski mu je odgovorio s prijezirom.
"Ne daj Bože da te zadesi neka tragedija i da si ti na mom mjestu. A ako ljudi sa zajedničkim vrijednostima ne bi pomogli, što biste učinili? Rekli biste: Putine, molim te, zgrabi bugarski teritorij?", upitao je ukrajinski čelnik.
"Ne, ti kao pravi predsjednik, siguran sam da ne bi dopustio kompromis sa svojom neovisnošću. Vaše je pravo ne podržati pomoć Ukrajini. Ali stvarno bih želio da me ispravno shvatite", nastavio je.
Zelenski je kritizirao Radeva i zbog toga što je invaziju Moskve uglavnom opisivao kao "sukob", a ne kao rat, te zbog nejasnih tvrdnji da se rat širi i "proširuje svoju prostornu veličinu". Odbacio je njegove sugestije o diplomatskom rješenju, naglasivši da je Kremlj pokrenuo "rat uništenja protiv Ukrajinaca, a ne protiv drugih zemalja".
Devet ljudi mrtvo u napadu
7:15 - Devet ljudi je mrtvo, a najmanje 42 ozlijeđeno nakon ruskog raketnog napada na grad Lavov u zapadnoj Ukrajini jučer, objavile su ukrajinske vlasti. Ukrajinski dužnosnici rekli su ranije da je u raketnom napadu uništeno više od 30 kuća, više od 250 stanova, najmanje 10 studentskih domova, dvije sveučilišne zgrade, sirotište i škola.
Zelenskij traži o NATO-a 'konkretne korake'
07:08 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je čelnike NATO-a da sljedećeg tjedna na summitu poduzmu konkretne korake prema primanju Ukrajine u Savez, a za to je prigodom posjeta Pragu dobio i potporu češkog predsjednika Petra Pavela.
Zelenskij je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek "otvorena". Ukrajina traži jasan znak NATO-a sa summita koji će se 11. i 12. srpnja održati u Vilnusu da će se moći priključiti vojnom savezu kad rat završi.
Ukrajina se želi priključiti što prije, ali je mišljenje članica NATO-a o tome koliko se brzo trebaju poduzeti ti koraci podijeljeno. Neke zemlje članice oprezne su u pogledu poteza za koje se boje da bi mogli uvući savez bliže aktivnom ratu protiv Rusije.
"Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice", rekao je Zelenskij na konferenciji za novinare koju je održao s češkim kolegom Pavelom. "Potrebna nam je ta motivacija. Potrebna nam je iskrenost u našim odnosima", dodao je.
Zelenskij je rekao da formulacija prihvaćena na summitu NATO-a 2008. nije dovoljna – da će vrata vojnoga saveza "ostati otvorena" i da će Ukrajina na kraju postati njegova članica.
"Trebat će nam nekakav signal, jasan, da će Ukrajina biti u savezu. A ne da su vrata otvorena – to nije dovoljno", rekao je odgovarajući na pitanja novinara. Češka Republika, članica NATO-a, pruža snažnu potporu Ukrajini od početka ruske invazije u veljači 2022., pružajući joj vojnu i drugu pomoć.
"Mora se posve jasno reći da je u interesu Češke da Ukrajina, čim rat završi, počne pregovore o ulasku u NATO, jer je to i u interesu naše sigurnosti, regionalne stabilnosti i gospodarskog napretka", rekao je Pavel.
Bidenova administracija nije odobrila pregovore
07:00 - Administracija Joea Bidena nije odobrila niti dala potporu za tajne sastanke bivših dužnosnika službe nacionalne sigurnosti s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o mogućim pregovorima o prekidu rata u Ukrajini, priopćili su Bijela kuća i State Department.
NBC je izvijestio da su se bivši američki dužnosnici u travnju sastali s Lavrovom u New Yorku, zajedno s bivšim američkim diplomatom i predsjednikom Vijeća za vanjske odnose na odlasku Richardom Haasom i dva bivša pomoćnika iz Bijele kuće.
Nije jasno koliko je često skupina, u kojoj su bili i bivši dužnosnici Pentagona, održavala razgovore s drugim uglednim Rusima za koje se pretpostavlja da su bliski Kremlju, izvijestio je NBC. Najmanje jedan član neidentificirane skupine putovao je u Rusiju, naveo je NBC.
"Bidenova administracija nije odobrila te razgovore", rekao je glasnogovornik State Departmenta Reutersu. "A kao što smo već rekli, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine", dodao je. Glasnogovornik je pritom mislio na politiku administracije da ne razgovara o mogućnosti pregovora o završetku rata bez uključivanja ukrajinskih dužnosnika.
Dodao je da će administracija nastaviti dostavljati oružje Kijevu kako bi ukrajinski dužnosnici "mogli pregovarati s jake pozicije kada ocijene da je došao pravi trenutak".
Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je u intervjuu za CBS da Bijela kuća zna za neslužbene razgovore. "Ali želim jasno reći da mi te razgovore ne ohrabrujemo niti potičemo te da u njima ni na koji način ne sudjelujemo", dodao je. "Kao što je predsjednik rekao, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine", rekao je.
NBC je, pozivajući se na šest osoba, izvijestio da je cilj razgovora postaviti temelje za moguće pregovore o završetku rata koji je izbio nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Naveli su dva izvora koja su rekla da administracija zna da se razgovori održavaju, ali ne po njezinim uputama, te da su oni koji su se sastali s Lavrovom o tome naknadno izvijestili Bijelu kuću.
