Rusija je 10. listopada pokrenula velike zračne napade na Ukrajinu, gađajući velike gradove poput Kijeva. Jedna je to od najagresivnijih kampanja bombardiranja od početka invazije - i još jedan znak da je Rusija spremna još dugo voditi ovaj osmomjesečni rat…
U ruskim raketnim napadima poginulo je najmanje 19 ljudi i oštećena je kritična infrastruktura diljem Ukrajine - prekinut je dovod struje, vode i mobilne mreže.
Rakete su pogodile gradove poput Kijeva prvi put od lipnja. Pogođen je i Lavov u zapadnoj Ukrajini, kao i Kremenčuk u središnjoj. Također, gađalo se i gradove na istoku i jugu. Napad je pokrenut nedugo nakon što je Vladimir Putin imenovao novog zapovjednika da predvodi ratne napore u Ukrajini - generala Sergeja Surovkina koji je "nadgledao" bombardiranje Alepa u Siriji.
Ruski predsjednik nazvao je nove zračne napade odmazdom za bombardiranje Kerčkog mosta koji povezuje Rusiju s poluotokom Krimom - koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. Putin je eksploziju mosta nazvao "terorističkim činom".
Ipak, kako su neki stručnjaci istaknuli, Moskva se već mobilizirala za potencijalni napad ranije ovog mjeseca - što bi značilo da je napad na Kerč samo izgovor za pokretanje ovog napada, prenosi Vox.
"To je potpuno u skladu s ruskim pristupom ratovanju tijekom cijelog ovog sukoba", rekla je Olga Oliker, programska direktorica za Europu i središnju Aziju Međunarodne krizne skupine.
"Ideja je dosljedna - ako nam ne date ono što želimo, mi ćemo vam nastaviti nanositi bol. Ovo je samo podsjetnik", dodala je.
Najnovije bombardiranje također dolazi u vrijeme pogoršanja ruskih borbi u Ukrajini - i možda je posljednji pokušaj Rusije da pokuša pritisnuti Ukrajinu, kao i poslati političku poruku, možda i najvažniju, Putinovoj publici kod kuće.
Udari možda neće promijeniti dinamiku na bojnom polju, no Rusija može - i hoće - nastaviti kažnjavati i vršiti pritiske na Ukrajinu.
Zašto je Rusija pokrenula napade?
Mjesec dana snažne ukrajinske protuofenzive rezultiralo je povratkom određenih teritorija okupiranih od strane Kremlja, što je nagnalo Putina da uvede djelomičnu mobilizaciju građana. Ta je odluka, kao što znamo, naišla na otpor i unutar Rusije nastao je potpuni kaos.
Putin je dalje napravio pravu predstavu anektiranjem četiri ukrajinske regije pod djelomičnom kontrolom Rusije, no čak ni Kremlj u ovom slučaju ne zna gdje će postaviti ilegalne granice. A onda bombardiranje Kerčkog mosta, taj simboličan udarac Moskvi - pojačao je pritisak na Putina.
Istraživački analitičari za kopneno ratovanje na Royal United Services Institutu, opisali su ovu najnoviju seriju napada kao "puls aktivnosti za slanje političke poruke". Ipak, dodali su kako to nije nešto što će Rusija samo tako moći izdržati...
Jer Rusija se suočava sa stvarnim ograničenjima. Već su se postavljala pitanja o tome ponestaje li zemlji sofisticiranog oružja. Rat je trajao dulje nego je Moskva to očekivala, a sankcije ograničavaju njezinu sposobnost obnavljanja zaliha.
Osim toga, ukrajinski sustavi protuzračne obrane, prema ukrajinskim dužnosnicima, također su bili uspješni u presretanju nekih ruskih projektila - ograničavajući učinak bombardiranja.
To, na neki način, čini napad 10. listopada još neobičnijim. To bi značilo da je Rusija sada potrošila svoje zalihe oružja, i to na napad koji vjerojatno neće imati nikakav materijalni učinak na sadašnju putanju rata.
"Nijedan od napada nije potkopao vojnu sposobnost Ukrajinaca da se odupru. To ih je samo još više razljutilo i motiviralo. Stisnuli su zube i shvatili da ne postoji drugi način da riješe svoje probleme - osim protjerivanja Rusa iz Ukrajine", kazala je Mariana Budjeryn, viša znanstvena suradnica u Belfer centru Harvardske škole Kennedy.
Stručnjaci kažu - vojni napadi stvaraju pustoš, teroriziraju i ubijaju civile, a čini se da namjerno ciljaju kritičnu infrastrukturu. 12 energetskih objekata je oštećeno, pričinjena je stvarna šteta na izvorima energije. Takvi napadi, uoči zime, mogu biti okrutan pokušaj povećanja patnje i srozavanja morala Ukrajinaca…
Osim što se to još nije dogodilo - i čini se malo vjerojatnim. Ukrajina je od Zapada zatražila dodatnu pomoć sa sustavima protuzračne obrane, a Njemačka je u ponedjeljak rekla da će ubrzati planiranu isporuku infracrvenog navođenih sustava protuzračne obrane. G7 je također na hitnoj sjednici obećao "neometanu potporu Ukrajini", a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je zapadne saveznike da Ukrajini dostave više oružja.
Zbog svega toga, smrtonosni i razorni napadi čine se kontraproduktivnima, što je još jedan od znakova da rat u Ukrajini ne ide kako je Putin planirao.
"To doista signalizira na očaj Kremlja. Njihova vojska je neuspješna, njihova logistika iscrpljena, njihov pokušaj mobilizacije potpuna katastrofa - a čak ni s novim zapovjednikom koji je poznat po brutalnosti neće uspjeti riješiti, u bilo kakvom kratkom roku, veliki broj duboko ukorijenjenih problema", rekao je Ben Hodges, viši savjetnik organizacije Human Rights First i bivši zapovjednik američke vojske u Europi.
Putin istovremeno u svijet šalje nuklearne prijetnje, a s druge strane, ovaj napad oslanjao se na konvencionalno oružje. Stručnjaci stoga kažu - teško je točno znati kakvu poruku Putin želi prenijeti...
Možda želi da ga Ukrajina i Zapad doživljavaju kao predvodnika. I to je djelomično razlog zašto je priroda ovog napada kontraproduktivna - korištenjem skupom oružja s malo dobitaka na bojnom polju ne postiže se mnogo. Ali pokazuje koliko je daleko Putin spreman ići.
"Možda njegova strategija nije nanošenje štete kako bi se ostvarila neka dobit. Možda je jednostavno: 'Mi padamo, vi padate s nama.' To je igra s negativnim zbrojem. Mi ćemo patiti - ali naša teorija pobjede je osigurati da i svi drugi pate", zaključuje Budjeryn.
