Europska unija objavila je u četvrtak da zadržava "pravo poduzimanja mjera" protiv Moskve nakon njezine "očito političke" odluke da na godinu dana zabrani uvoz većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država.
"Nakon što Europska komisija razmotri sve mjere Ruske Federacije i nakon što ćemo znati više o njihovu punom opsegu, zadržavamo pravo da poduzmemo odgovarajuću akciju", rekao je glasnogovornik Komisije Frederic Vincent.
"EU žali zbog ruskih mjera, koje su očito politički motivirane", naglasio je.
Vincent je rekao da Komisija ostaje posvećena deeskalaciji stanja u Ukrajini i poziva sve da se pridruže tom naporu.
Ruski premijer Dmitrij Medvedev u četvrtak je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja "potpuna zabrana" uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istodobno poručio da se mogu opozvati u slučaju da "naši partneri pokažu konstruktivni pristup" u pogledu sankcija protiv Rusije, prenose svjetske agencije.
Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške, navodi se u odluci objavljenoj na internetskoj stranici ruske vlade.
"U sankcijama nema ništa dobra i ovo nije bila laka odluka, ali smo to morali učiniti", rekao je Medvedev. “To je naravno ozbiljna odluka za proizvođače u tim zemljama".
Zabranom nije obuhvaćena dječja hrana i ljudi će i dalje zabranjene proizvode moći kupovati u inozemstvu, ali će se njihova preprodaja strogo kažnjavati, kaže Medvedev.
Odluka je objavljena dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao na uvođenje tih sankcija. Popularnost ruskog predsjednika dosegla je u kolovozu novu rekordnu razinu od 87 posto, najveću u zadnjih šest godina, po ispitivanju javnog mnijenja.
Ispitivanja javnog mnijenja također pokazuju da se Rusi ne boje sankcija nametnutnih njihovoj zemlji.
Ruski premijer kazao je kako Moskva razmatra i zabranu preleta europskim i američkim zračnim prijevoznicima, a za sada se odlučila samo za zabranu korištenja njezina zračnog prostora za ukrajinske prijevoznike.
Ruski mediji prenijeli su u utorak kako Rusija, kao odgovor na sankcije Europske unije zbog krize u Ukrajini, razmatra uvođenje ograničenja ili zabrane europskim i američkim zračnim prijevoznicima korištenja njezina zračnog prostora što bi dovelo do povećanja cijena njihovih letova do azijskih odredišta.
Ruski niskobudžetni prijevoznik Dobroljot, koji je u vlasništvu ruskog Aeroflota, morao je prošloga tjedna otkazati sve letove nakon što je ugovor o najmu zrakoplova otkazan zbog sankcija EU protiv zračnih prijevoznika koji lete na Krim, crnomorski ukrajinski poluotok kojeg je Rusija anektirala u ožujku.
Zabrana bi pogodila europske zračne prijevoznike poput Lufthanse, British Airwaysa i Air Francea ali bi mogla utjecati i na poslovanje Aeroflota koji zarađuje oko 300 milijuna dolara godišnje od preleta stranih zrakoplova kroz ruski zračni prostor.
Lufthansi, British Airwaysu i Air Franceu poznato je da se razmatraju takve zabrane i zabrinuti su zbog gubitaka koji bi mogli dosegnuti milijardu eura nakon tromjesečne zabrane.
Ograničenja bi dovela do dužih letova, većih troškova za gorivo i drugih dodatnih troškova za europske prijevoznike što bi ih dovelo u nepovoljniji popložaj u odnosu na azijsku konkurenciju.
