Kada se prije nekoliko dana Robert Kopal pojavio pred Banskim dvorima prvo je pitanje bilo je li to znak da se spremaju prijevremeni parlamentarni izbori – jer Kopal je ostao zabilježen kao HDZ-ov strateg za predizborne kampanje. No, on osobno pred kamerama, ali i neimenovani izvor iz Vlade u odabranim medijima demantirali su ta nagađanja.
Kopal je službeno razriješen s dužnosti državnog tajnika u MUP-u s posljednjim danom kolovoza. Od 1. rujna zaposlen je u HDZ-u kao šef stranačkog Odjela za analitiku i članstvo, ali i predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju, medije i digitalno društvo, tu će biti i na plaći, a u Banskim dvorima će biti premijerov savjetnik za nacionalnu sigurnost za honorar od devet tisuća kuna. Mnogo funkcija, na različitim stranama, malo u središnjici stranke, malo u Banskim dvorima.
Nastavlja se praksa kombiniranja stranačkog novca i novca iz Vladina proračuna, ali i ispreplitanja stranačkog i državnog, tako da će biti teško reći hoće li se novcem iz državnog proračuna financirati čovjeka koji će dominantno raditi na rješavanju unutarstranačkih nevolja ili će stranka plaćati čovjeka koji će zbrinjavati nacionalnu sigurnosti zemlje ili pomagati premijeru u njegovim osobnim političkim borbama.
Boris Scitar/PIXSELL
Afera SOA i otvoreno pismo
Uostalom, već proteklih nekoliko godina Robert Kopal uspješno kombinira državnu službu i privatni rad, odnosno rad za HDZ. Robert Kopal je posljednje dvije-tri godine često nastupao u medijima te bi u pravilu bio predstavljen kao "stručnjak za sigurnosna pitanja" ili kao stručnjak za sigurnost ili informatičku sigurnost, kada je u travnju 2017. postao državni tajnik u MUP-u, tada bi se dodala i ta njegova titula, ali nikada se nije isticao njegov angažman u HDZ-u.
U veljači 2016., prije nego što je postao državni tajnik u MUP-u, ali je već surađivao u HDZ-u, Robert Kopal se hrvatskoj javnosti obratio otvorenim pismom povodom tzv. afere SOA, a mediji su ga predstavljali samo kao bivšeg analitičara SOA-e i stručnjaka za informatičku sigurnost. Bilo je to u vrijeme kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potpisala smjenu Dragana Lozančića (navodno zato jer je u nadzoru telefonskim razgovora Zdravka Mamića uhvaćeno i previše informacija o njegovim kontaktima s predsjednicom).
Kopala se tada nije predstavljalo kao stratega HDZ-ovih kampanji, ili kao suradnika u Odjelu za analitiku stranke koji je vodio čovjek koji će postati savjetnik predsjednice. U svom otvorenom pismu Kopal je zapravo apelirao na medije da se prestanu baviti Aferom SOA jer tako – ugrožavaju nacionalnu sigurnost. Pismo je izazvalo dosta pozornosti jer je sadržavalo mnogo neobičnih rečenica. Jedna od njih je primjerice:
Tko je osmislio čuveni hibridni rat?
"Znamo što znamo: to znači da se trebalo zapitati što još ne znamo." Kopal je kao "nezavisni ekspert" objašnjavao također da sumnje Mosta da je Božo Petrov uhođen i prisluškivan u ono vrijeme neposredno nakon parlamentarnih izbora ne mogu biti točne. No, najznačajniji val njegove prisutnosti u medijskom prostoru dogodio se u vrijeme kada je premijer Andrej Plenković odlučio kritičko propitivanje u medijima i na društvenim mrežama oko Afere Agrokor proglasiti "hibridnim ratom".
Već tada se spekuliralo tko je premijeru ponudio tu neobičnu sintagmu kojom se razbacivao i izazivao čuđenje, ali i prouzročio ozbiljne istrage ima li u Hrvatskoj doista hibridnog rata kroz saborski Odbor za nacionalnu sigurnost. Prema jednom izvoru osoba koja je premijeru Plenkoviću ponudila uvođenje hibridnog rata u javni prostor je njegov otac, Mario Plenković, poznati profesor komunikologije, nekada predavač na studiju novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji sada predaje upravo komunikologiju na mariborskom Fakultetu za elektrotehniku, računarstvo i informatiku.
Drugi pak kažu da je Robert Kopal osobno ponudio rješenje u vidu "proglašenja" hibridnog rata. Treći pak smatraju da je tajna uspjeha Roberta Kopala, njegove dugovječnosti i prihvatljivosti Andreju Plenkoviću jednako kao i Tomislavu Karamarku, upravo u tome što je on kroz bavljenje informatologijom, informacijama i medijima – ostavio dobar dojam na Marija Plenkovića.
Predsjednica i gospodin Kopal
Malo nezavisni, malo HDZ-ovac
"Postoje dva mehanizma koji olakšavaju hibridno djelovanje u Hrvatskoj – jedno je samoispunjavajuće proročanstvo, a drugi je ekspertna pristranost", izjavio je Kopal u emisiji Otvoreno koja je cijela bila posvećena hibridnom ratu. Kopal se zabrinutim glasom založio da "treba osvještavati i educirati građane o ovim opasnostima, jačati timove za strateško komuniciranje, te kvalitetnije komunicirati politike EU-a".
Zanimljivo je da je čovjek koji je bio malo "nezavisni ekspert" a malo radio u analitici HDZ-a, problematizirao "ekspertnu pristranost". Bilo je to u studenome 2017. Nekolikom mjeseci kasnije ni premijer niti itko iz njegova tima više nije spominjao hibridni rat, proglasio njegovo "okončanje", ili – poraz "neprijatelja".
Eksperti za hibridni rat skrasili se u Banskim dvorima
Glavni ekspert za hibridni rat, Kopal, nastavio je svoju karijeru još kratko u MUP-u, a sada se preselio i formalno i otvoreno u HDZ, a drugi ekspert za temu "hibridni rat" iz te emisije, Krešimir Macan, ubrzo je postao savjetnik premijera Plenkovića za komuniciranje. Neki stranački insajderi ovo Kopalovo otvoreno angažiranje u HDZ-u, ali i u Banskim dvorima, upravo obrazlažu kao pojačanje mladom i neiskusnom Marku Miliću nakon Macanova odlaska. Smatra se, naime, da će Kopal, iako formalno proglašen savjetnikom za nacionalnu sigurnost, za premijerove potrebe pojačati malo "nadzor" nad medijskom scenom, ali i proizvodnju i procesuiranje željenih informacija.
Za Roberta Kopala teško je precizno utvrditi kada mu je točno počeo angažman u HDZ-u u predizbornim kampanjama i koliko dugo je taj angažman trajao i koliko je bio značajan. Nalazimo tek informaciju da je angažiran u vrijeme predsjednika Tomislava Karamarka, te da ga je u stranački Odjel za analitiku uključio tadašnji šef Vlado Galić, sadašnji savjetnik predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost.
Nadrastao je krug Milijana Brkića
Galić je u tajništvo HDZ-a ušao 2013. godine, nakon dugogodišnjeg angažmana u obavještajnom aparatu, a iz njegove se dugogodišnje službe najviše se problematizirala upletenost u akciju "Kameleon" - u kojoj su obuhvaćeni nadzorom i aktivisti HHO-a i nevladinih udruga koji su se bavili upletenošću pojedinih pripadnika HV-a u kriminalne radnje, odnosno ratne zločine.
Galića se pak smatra pripadnikom kruga Milijana Brkića, no očito je Robert Kopal nadrastao taj krug, odnosno, umrežio se i preko drugih linija, direktno do Andreja Plenkovića. Početkom 2017. počinje ga se spominjati kao Plenkovićevog savjetnika, te kao osobu koja je odradila značajan posao analitike za lokalne izbore u svibnju 2017.
Kopalove precizne biografije nema nigdje, niti na stranicama MUP-a iz vremena kada je bio državni tajnik nema navedenih poslovima koje je obavljao, niti kada je točno primljen na posao, niti kada izlazi iz obavještajne zajednice. Navodi se tek da je radio kao "obavještajni analitičar MUP-a RH/POA-e i SOA-e", negdje ga se navodi kao "bivšeg šefa analitike", a u travnju 2017. u trenutku kada premijer Plenković brzopotezno smjenjuje Mostove ministre, Robert Kopal je odmah imenovan za državnog tajnika u ministarstvu i postaje v.d., do dolaska Davora Božinovića.
Robert Kopal s ministrima na sjednici Vlade, iz vremena kada je bio državni tajnik u MUP-u
'Kopal radi profile saborskih zastupnika'
U prijavljenoj imovinskoj kartici nalazimo podatke da je do tada bio zaposlen na Visokom učilištu Algebra, na mjestu prodekana za istraživanje i razvoj, a bio je i predavač na studiju Effectus, te savjetnik Uprave tvrtke IN2.
S obzirom na to da je za sva tri poslovna angažmana u imovinskoj kartici navedeno da su završila 30. travnja 2017., evidentno je da je Kopal istodobno radio u privatnim tvrtkama i bio savjetnik premijera, odnosno radio u analitici stranke. Primjerice, tvrtka IN2 poslovala je s državom, državnim tvrtkama i institucijama, sukob interesa je evidentan, ali nigdje nema ni traga da je Povjerenstvo za sukob interesa razmatralo slučaj Roberta Kopala. Koji je bio konkretan doprinos savjetnika Kopala u toj fazi?
Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta čijeg je ministra Kopal tada zamijenio, javno je izjavio da savjetnik Kopal "radi profile saborskih zastupnika i HDZ-ove konkurencije".
Grmoja je Kopala optuživao kako radi profile saborskih zastupnika
U SOA-i napredovao od analitičara do šefa
Robert Kopal je u strukturi SOA-e napredovao od analitičara do šefa, nema nikakvog traga da je bio smjenjivan niti maknut u stranu ni u vrijeme kada je, 2005., smijenjen njegov šef Franjo Turek, a upravo Kopal je bio jedan od autora čuvene prezentacije SOA-e o slučaju Gotovina u kojoj je nekoliko novinara optuženo za protuustavno djelovanje i suradnju s britanskim i američkim tajnim službama.
Ravnateljstvo policije i SOA protiv Tureka su podigli i kaznenu prijavu, a protiv njega je vođena i saborska istraga, odnosno formirano je povjerenstvo koje je utvrdilo da su se novinarima kršila ljudska prava, ali cijeli postupak nije bio "nezakonit". Osobe koje su tada surađivale u Vijeću za civilni nadzor rada tajnih službi jasno su utvrdile da se nije radilo o analizi nego o manipuliranju činjenicama.
Turek je smijenjen i posve nestao iz javne scene, a njegov analitičar Robert Kopal očito je neometano nastavio karijeru. I voli gard i imidž "obavještajca". Svojom pojavom i pomno njegovanim modnim stilom, od frizure do naočala i odjevnih kombinacija, kao da upravo jako želi izgledati kao personifikacija onog kako si zamišljamo "moderne" obavještajce.
U razgovoru s ministrom policije Božinovićem
Što, zapravo, Kopal smije, a što ne smije?
Robert Kopal voli kameru pa je zato niti nije izbjegavao kada je "uhvaćen" pri ulasku u Banske dvore. No, šteta, pod salvom upita je li ušao u Banske dvore radi mogućih prijevremenih parlamentarnih izbora, nije niti morao odgovarati na vrlo važno pitanje: a što će zapravo raditi kao savjetnik za nacionalnu sigurnost?
Ni prvi put, kada je objavljeno da Kopal dolazi na mjesto državnog tajnika u MUP s mjesta "savjetnika za nacionalnu sigurnost", nije bilo službeno objašnjeno čime se točno bavi savjetnik s tako delikatnim opisom dužnosti. Naime, premijer, odnosno Vlada, već ima potpredsjednika Vlade za obranu i nacionalnu sigurnost, ujedno i ministra obrane, Damira Krstičevića. Ne treba niti posebno naglašavati da je tu i Vijeće za nacionalnu sigurnost.
Što radi savjetnik za nacionalnu sigurnost? Što smije, a što ne smije? Hoće li premijerov savjetnik, ujedno zaposlenik HDZ-a, moći dobivati povjerljive dokumente, dokumente s oznakom tajnosti? Koga može nazvati i kome može nešto narediti, ili nešto naručiti?
Siva zona
Može li i on, poput bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić, nazvati šefa SOA-e i naručiti mu nešto? Formalno sigurno ne, ali neformalno... Banski dvori koji su i do sada imali problem sa sivom strukturom, osobama koje nisu u strogoj hijerarhiji, ali su tu negdje, uz premijera osobno, dakle, osobe od osobnog povjerenja, pa onda one mogu nazvati i naručivati, a da se poslije ne može utvrditi kako i zašto – čemu svjedočimo u teškom raspetljavanju afere Borg, sada su dobili još jednog zanimljivo člana.
Malo je u HDZ-u, malo u Vladi, malo nezavisan ekspert, malo zavisan kreator stranačke strategije, malo autoritret za područje hibridnog rata, s nejasnoćama oko analiziranja rada novinara u vrijeme Franje Tureka, malo u sukobu interesa kojeg nitko nikada nije raspetljavao... Reklo bi se: zanimljiv hibrid.
Andrej Plenković uključivanjem Roberta Kopala u svoj najuži tim sigurno nije krenuo u smjeru veće transparentnosti i modernijeg, europskog modeliranja upravljanja strankom ili organiziranja rada Vlade. Upravo suprotno, pojačava sivu zonu za koju u Hrvatskoj ne funkcioniraju nikakvi mehanizmi demokratske kontrole.
