Trebat će 10 ili 20 godina za ocjenu je li napad na Irak predvođen Sjedinjenim Državama 20. ožujka 2003. bio pogrešan, ocijenio je Robert Gates, američki ministar obrane od 2006. do 2011. uoči godišnjice invazije. Bivši britanski premijer Tony Blair, jedan od aktera rata, smatra da je odluka o invaziji bila ispravna. Paul Wolfowitz, bivši pomoćnik američkog ministra obrane i danas za nesuradnju optužuje bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina koji se 'igrao skrivača' s inspektorima za oružje budeći sumnje u posjedovanje oružja za masovno uništenje. Wolfowitz priznaje da je oružje bilo izabrano kako bi se stvorila veća podrška javnosti za rat. To oružje nikada nije pronađeno, ali posljedice rata su sasvim opipljive.
Žrtve
Najmanje je 112.000 civila ubijeno u nasilju od 2003., objavio je Iraq Body Count, britansko-američka nevladina udruga u nedjelju, dva dana do desete godišnjice početka invazije na Irak. Između 112.017 i 122.438 civila ubijeno je u 31.500 napada izvedenih u deset godina. U tom razdoblju je 135.089 civila ranjeno, a ako im se pridoda broj poginulih boraca, vojnika i pobunjenika, ukupno je 174.000 žrtava.
Sektaško nasilje
Vjerski sukob u koji je Irak potonuo između 2006. i 2008. najkrvavije je razdoblje iračkog rata. Nakon američko-britanske invazije, sukobljavale su se oružane snage protiv pobunjenika, a zatim je sukob prerastao u sektaški, međuvjerski rat.
Nestale osobe
Prema službenim podacima ministarstva za ljudska prava službeno je 16.000 nestalih, no taj podatak ne obuhvaća osobe koje su nestale, ali nisu prijavljene. Iračke vlasti odbacuju optužbe o postojanju tajnih zatvoreničkih centara o kojima govore organizacije za ljudska prava. Ističu da su otmice bile svakodnevne u godinama nakon pada Sadama Huseina. Ljude su tajno odvodili policajci, pobunjenici prerušeni u policajce, sektaške skupine.
Nezaposlenost i korupcija
Unatoč golemu naftnom bogatsvu, nezaposlenost u Iraku službeno iznosi 10, a neslužbeno 35 posto. Nestašice vode i struje svakodnevne su kao i korupcija, gangrena koja izjeda društvo. Pred takvom slikom, 89 posto Iračana mlađih od 30 godina želi iseliti, pokazuje studija koju je proveo Babil Centar za ljudska prava i civilni razvoj i
Naoružavanje
Deset godina nakon rata Irak se naoružava na sve strane. Povijesna je ironija da Irak danas kupuje oružje u onih proizvođača koji su opskrbili njegove okupatore. Iračka vojska danas kreće od nule i potrebuje sve: od borbenih zrakoplova, bespilotnih letjelica, raketa do plinskih maski. Sjedinjene Države bile su krajem 2011. najveći dobavljač oružja za Bagdad. Rusija je visoko na listi dobavljača oružja koje službeno treba zemlji za očuvanje granica i sigurnost.
CIA i Sjedinjene Države
Američka obavještajna agencija CIA doživjela je veliko poniženje kada se otkrilo da je netočnim podacima o iračkom oružju za masovno uništenje stvorila povod za napad 20. ožujka 2003. Bio je to jedan od najvećih i najštetnijih obavještajnih neuspjeha u novijoj američkoj povijesti, objavilo je poslije stručno povjerenstvo.
