Gacka dolina takvu poplavu ne pamti. Poplavljenje su mnoge kuće pa i imanje Ivana Baričevića. No on tvrdi da za to nije kriva priroda već veliki propusti HEP-a i Hrvatskih voda i zato ih je tužio te doveo pred sud.
Njegov argument optužbe je i da su bez građevinske dozvole napravili branu koja mu je potopila dvorište.
Hrvatske vode pak tvrde da je branu tražio grad zbog mještana no mještani kažu da to nije istina - da je nisu nikada tražili!
Odlučio zadovoljštinu potražiti na sudu
Kako god za tu branu je potrošeno gotovo 2 milijuna kuna, a koncesionar za radove bratić je ličkog župana Darka Milinovića.
Za poplavu koja mu je prije četiri godine potopila imanje, Ivan Baričević krivi HEP i Hrvatske vode.
Odlučio je zadovoljštinu potražiti na sudu.
"Vi dakle smatrate da je šteta na strani tužitelja nastala zbog nepropisne izgradnje praga ustave. Zatim zbog režima rada HE Senj, i zbog nepropisnog održavanja pragom ustava, odnosno branom", ističe sutkinja Slavka Nikšić.
Ili još jasnije - tužitelj – Ivan Baričević tvrdi do neviđene poplave je došlo uslijed izgradnje nezakonite i nepotrebne brane, te nepravilnog rukovanja Hidrielektranom Senj, koja se nalazi u nastavku toka Gacke.
"Vi kažete da je prvooptuženik, znači HEP samo financirao glavni projekt? A da su naručitelj bile Hrvatske vode i u tom smislu smatrate da ne snosite nikakvu odgovornost i da niste pasivno legitimirani", pitala je sutkinja.
"Tako je."
Drugooptuženi, Hrvatske vode osporavaju legalnost Baričevićevih objekata, da je došlo do zastare potraživanja, te da je kuću sagradio u suprotnosti s vodopravnim uvjetima. Ukratko, sam je kriv jer je sagradio kuću na krivom mjestu.
"To je pojas, predviđen da tok rijeka prirodno plavi, to je prirodni tok rijeke u kojem se prirodno voda širi", ističe odvjetnik Hrvatskih voda Marko Lisec.
Tužitelj tvrdi da za kuću ima sve potrebne dozvole. Kako izgleda dolina Gacke, brana o kojoj je riječ i što se zapravo dogodilo pokušali smo shvatiti na terenu. Baričević nas je odveo do HEP-ovog postrojenja par kilometara od njegove kuće.
"Ovo je brana Šumećica, glavno čvorište za obranu grada od poplava. Ona služi da usmjerava vode rijeke Gacke u smjeru Gucić polja, odnosno na turbine hidroelektrane Senj", kaže nam Baričević.
U smjeru HE, objašnjava nam Baričević prema Pravilniku o rukovanju, ako sve tri turbine rade, može otići na svaku po 20 kubika vode, to je 60, a višak koji se može pojaviti uslijed oborina pušta se u stari tok Gacke kroz umjetnu branu, te u sjeverni tok koji može primiti manje količine.
"Ukupno se može ispustiti voda u slučaju poplave, kad se zbroji oko 120, 130 kubika vode da nema nikakvih posljedica za Gacku dolinu, odnosno tada ne može doći do poplava u Gackoj dolini. Eventualno ako cijeli sustav ne funkcionira tada može doći do poplava", tvrdi.
"Sva voda išla u južni krak"
I upravo je to ono što se dogodilo, tvrdi Baričević.
"Pokazatelji visine i količine vode pokazuju da tog trenutka nisu radili niti centrala, niti drugi krakovi, dakle, tog trenutka nisu radili ovi drugi krakovi, nego je sva voda išla u južni krak koji nije mogao prihvatiti tu veliku količinu vode", jasno će.
Upravo u tom smjeru nalazi se i njegova kuća. Na sudskom ročištu, odvjetnik HEP-a, zaista je potvrdio da nisu radile sve turbine hidroelektrane.
"Nije mogla raditi sa tri agregata nego je radila s jednim, agregat 1 je bio u remontu, a drugi je isto, otklanjao se kvar na njemu", kaže odvjetnik HEP-a Juraj Trnjanović.
Upravo je ta činjenica, tvrdi Baričević jedan od razloga zašto je tolika količina vode zalila njegovu kuću. Hidrocentrala je, tumači nam, rađena na parametrima za tzv., tisućljetne vode, tj., najveću količinu u tisuću godina. I zaista, poplavu poput one iz 2015., ne pamte niti susjedi.
"Betonska građevina zaustavila slobodan tok vode"
Osim centrale, drugim razlogom Baričević drži branu koju su, nekoliko kilometara iza njegove kuće sagradili HEP i Hrvatske vode. Ova betonska građevina je, tvrdi, zaustavila slobodan tok vode i uzrokovala poplavu njegove kuće.
"To je problem, zapravo, voda je mogla ići kroz cijeli ovaj profil, bez ovog mosta, bez ove brane, čak je bilo niže, jer su oni kasNije natrpali kamenje. Ovo je bilo visoko 190 cm, a na to je bila postavljena žičana mreža koja je branila da ribe bježe dolje u ponore, tu je voda nanijela drva i grane i ta se brana u momentu poplave popela još metar i po nego sada", kaže Ivan Baričević.
Jezero ispred ove brane zove se Švičko jezero, i od kada je sagrađena hidroelektrana Senj, 1965., ovdje nije bilo nikakvog objekta. A zatim je nekad 2009., nikla ova brana.
"I to su radili bez građevinske dozvole, bez studije utjecaja na okoliš, bilo je normalno da ako se radi to da s evidi kako će te vode djelovati na ovaj okoliš, na ovu prirodu", tvrdi Baričević.
Građevinska dozvola nikada nije izdana
I zaista, kako smo čuli na početku u sudnici, iz HEP-a su dobili samo lokacijsku dozvolu. Građevinska dozvola nikada nije izdana.
"Mi smo tu ishodili dozvolu shodno tome što smo bili investitori projekta i dalje smo dokumentaciju predali, čak nismo bili ni u mogućnosti, sukladno tadašnjem zakonu o građenju, pa i sadašnjem ishoditi građevinsku dozvolu", kaže odvjetnik HEP-a Juraj Trnjanović.
Ishodili su tek lokacijsku dozvolu, a Hrvatske vode izdale vodopravne uvjete u kojima uvode promjene u odnosu na projekt koji je HEP prvotno dao izraditi.
"Vi tvrdite da je ova ustava, tj. brana u vlasništvu RH, a da je Hrvatskim vodama samo dana na upravljanje. I da u tom smislu Hrvatske vode uopće nemaju odgovornosti", pitala je sutkinja Nikšić.
"Tako je."
Na službene upite Hrvatskim vodama i HEP-u dobili smo odgovore da je sudski proces u tijeku te ne mogu davati informacije. Neslužbeno smo uspjeli doznati da se radi o milijun i osamsto tisuća kuna, što nam je telefonski potvrdio i bivši voditelj ispostave Hrvatskih voda u vrijeme kada je brana građena.
Koji je bio razlog da se to gradi?
"Pa razlog je bio da smo imali sjednice gradskog poglavarstva, jedno dvije, tri i onda je grad zahtjevao od Hrvatskih voda i HEP-a da se ta voda pokuša zaustaviti u Švičkom jezeru, obzirom na ono kad se 60-tih događalo da je jezero nestalo jer se voda uzela za potrebe HE", kaže nam bivši voditelj ispostave Hrvatskih voda Otočac Mladen Vodička.
Dakle, bivši upravitelj tvrdi da je to tražio grad kako bi imali ljepše jezero. Gradonačelnik, isti čovjek i tada i sada, Stjepan Kostelac, nakon poplava je optuživao HEP i Hrvatske vode da je za poplavu kriva upravo ta brana, koju je on navodno tražio.
"Budući da je HE Senj radio remont i voda nije mogla ići na Gusić polje i voda je išla tamo gdje nikad nije išla, plivalla je kompletna Gacka dolina, drugi čimbenik je brana koja je dignuta na Švičkom jezeru, bez građevinske dozvole, bez Studije utjecaja na okoliš koja je podigla nivo vode za jedan metar", govorio je u studenom gradonačelnik Otočca.
Tako je gradonačelnik govorio nakon poplave. Želeći čuti njegovu verziju dogovora oko brane, čuli smo se telefonski, kad nam je obećao i izjavu. Nakon toga se više nije javljao na telefon.
Inicijativa iz grada
"Onda se došlo na ideju da se napravi betonski prag, i da se napravi nekakav prijelaz za pješake da imaju prijelaz na drugu stranu. To je bila inicijativa iz grada, gradonačelnik Stjepan Kostelac, ali bojim se da sada svi pomalo bježe od toga", dodaje bivši voditelj ispostave Hrvatskih voda Otočac Mladen Vodička.
U selu smo potražili odgovor jesu li mještani sela Švica ikada tražili taj prijelaz, kako nam je pojasnio Vodička.
"Ne."
Zašto?
"Pa zato što nema ceste. Nema prilaza, nešto je neki dan nasipali, ali nisam niti vidio. mislim da se ne može tako niti prijeći."
Jeste vi to tražili?
"Ne, pa ima prijelaz dvjesto metara niže kojim se može normalno doći", rekao nam je Marinko.
"Postoji tamo put sa one tamo strane. Oni su to svojom voljom gradili. Ovu su tek prije tjedan dana nasipali pijesak. To se zapravo nije moglo korisitit za kola? Ništa", dodaje Ivan.
"To je nešto kao mol napravljeno da poveže bare. Jel ljudi to koriste? Ne koriste pa vidjeli ste, nema pristupa, to je samo da se pare okrenu", tvrdi Tihomir.
Mještani gradnju, kažu, nisu tražili
Mještani gradnju, kažu, nisu tražili, iako bivši šef Hrvatskih voda za ovo područje kaže da je to bio jedan od razloga zašto su gradili.
Ali postoji zakon o građenju, propisuje neku proceduru?
"Od velike želje i htijenja, eto, dogode se nekad i neki propusti."
Znači, to se slažete da je bio propust?
"Pa trebalo je ishoditi građevinsku, da, po meni, u svakom slučaju", kaže bivši voditelj ispostave Hrvatskih voda Otočac Mladen Vodičkai dodaje:
"Da ne kažem da Hrvatske vode vodnog dobra, jer to je sve vodno dobro i oko tog vodotoka i dalje, imaju takvih ili sličnih na stotine diljem Hrvatske. Samo što je sad ovdje došlo do sudske tužbe, do pritiska na medije da bi taj g. Baričević ostvario svoj zahtjev gdje traži odštetu od poplave."
Baričević, koji je zajedno sa gradonačelnikom sjedio u Povjerenstvu za praćenje provedbe mjera za zaštitu od poplave, sada ne skriva da traži odštetu od 500 tisuća kuna, tvrdeći da mu je nanesena ogromna šteta, izgradnjom nepotrebne građevine za koju je plaćeno milijun i osamsto tisuća kuna.
To je stvarno puno novaca da bi se takvo nešto bez natječaja radilo?
"Mi imamo svoje ugovorene izviđače, ne mi, Hrvatske vode imaju, ja više nemam. Svake četiri godine ide se na natječaj, on se svake četiri godine javljao i dobivao natječaj", tvrdi bivši voditelj ispostave Hrvatskih voda Otočac Mladen Vodička
Koncesionar koji je radio ovu branu je tvrtka GPV gradnja, vlasnika Jose Vrkljana iz Gospića.
Neka odluči sud
"Otišao je u posjetu kod ujaka u bolnicu", kaže nam radnik.
Možete ga zamoliti da se javi kad mu odgovara?
"On je sad bolnici, baš mu je ujak sad, g.Milinović", kaže.
Od župana Milinovića otac?
"Da, ujak mu je tamo završio i sad ne znam koliko će se zadržati", rekao nam je.
Dugogodišnji koncesionar Hrvatskih voda na radovima održavanja vodnih građevina i odvodnih kanala Joso Vrkljan, bratić je ličko-senjskog župana Darka Milinovića. Ostavili smo poruku o čemu se radi i zamolili da nam se javi. Nije se javio. Kao niti itko drugi od projektanata i izvođača na ovom, jednom od stotine vodnih objekata Hrvatskih voda, kako je rekao bivši voditelj sada u mirovini.
Ali, eto baš ovaj je rađen bez građevinske dozvole, nikad dovršenih prilaznih cesta, drugačije od prvotno zamišljenog projekta, a izgradio ga je županov bratić. Kakve to veze ima s poplavom i Baričevićevom kućom, kažu svi, neka odluči sud.
