Vrijedi li više onaj tko je završio sveučilišni ili stručni studij? Sukus je to svađe koja među visokim učilištima traje već mjesecima, a zbog koje su studenti stručnih studija u neizvjesnosti. Jer strahuju da bi nakon 5 godina obrazovanja njihove diplome mogle vrijediti kao da su studirali samo 3 na sveučilišnom studiju. Da ih se ne svrstava u isti rang – Sveučilišta su se obratila i Ustavnom sudu, a Ministarstvo je moralo pronaći rješenje koje će pomiriti i jedne i druge. I jest. No svatko ga tumači na svoj način. O svađi najobrazovanijih ljudi u zemlji - Sanja Čatipović.
Alenu je 21 godina. Student je druge godine Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Želi biti programer. Danas radi na semaforu za garažu.
"Prijašnji kolegij digitalni sklopovi se nadovezuje na ovo,
prošao sam ga, pa ne bi trebalo biti teško",
kaže Alen Popović, student Tehničkog
veleučilišta u Zagrebu.
Sutra će programirati sustav koji upravlja nekim drugim,
složenijim, industrijskim procesom.
"Nakon tri godine dovoljno je da se uz mentorstvo od pola godine
ili godinu dana radi i možete ga poslati u svijet i on će obaviti
posao, a nakon još dvije godine postaje stručnjak u o onome u
čemu ga specijaliziramo", priča Goran
Malčić, dekan Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
Tehničko veleučilište zato i jest stručni studij. Obrazuje mlade
za tržište rada. Dekan pokušava objasniti po čemu se razlikuju od
sveučilišnog studija.
"Na sveučilišnim studijima teorija je puno jača, ali neke su
stvari jednake. Elektrotehnika na FER-u i TVZ-u. Ishodi su
jednaki, ali mi na 2. i 3. godini duboku ulazimo u struku - oni
moraju znati riješiti stručne probleme, dok na FER-u ulaze u
znanstveni karakter i simulacije. Mi smo dobili programe po
kojima radimo, naravno da ako je to studij koji ima ishode učenja
više od 50 posto ishoda učenja 7 razine, onda je to studij 7
razine. Ako student uči ishode na tom nivou, onda je on na tom
nivou", objašnjava Malčić.
Tko je na kojem nivou?
Upravo pitanje tko je na kojem nivou - posvađalo je stručne
studije i sveučilišta. Rektor zagrebačkog i četiri dekana Pravnih
fakulteta obratili su se Ustavnom sudu propitujući po drugi put
ustavnost Zakona o kvalifikacijskom okviru.
"U njihovom prijedlogu je pisalo da zahtijevaju od Ustavnog suda
da on decidirano kaže da stručni i sveučilišni studij nisu isti,
a drugo da nisu jednako vrijedni. Jer zašto bi netko studirao 3
plus 2 na stručnom studiju, da bi imao diplomu ranga
preddiplomskog sveučilišnog studija. Da je to prošlo - to bi bio
kraj stručnih studija u Hrvatskoj", kaže Damir
Jugo, predsjednik Vijeća veleučilišta i dekan Edward
Bernays Visoke škole.
A na stručnim studijima danas studira 50-tak tisuća studenata. Za
rektora Borasa i dekane Pravnih fakulteta -
najspornije je što sa stručnim studijima dijele istu - šestu
razinu preddiplomskih i sedmu - diplomskih stručnih i
sveučilišnih studija.
"Što se događa kad netko ode u Finsku, vidi tu razinu, i ako je
ona ista poslodavac je prevaren. Jer on ne zna koja je razlika
između sveučilišta i veleučilišta. On ne zna da za njegovo
osnivanje treba jako puno nastavnika, a za veleučilište jedan, da
treba imati prostor. Nije upitno da veleučilišni i sveučilišni
studij nisu isto", kaže Igor Gliha, dekan
Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Jedni uče kako se radi, a drugi kako i zašto
Niz je razloga, navodi, od puno kompliciranijih uvjeta osnivanja
sveučilišta, razlika u titulama predavača pa do suštine - same
znanosti kojom se bave sveučilišta - sve to nabrajaju
predlagatelji izmjena u svoju korist.
"Jedni uče kako se radi, a drugi kako i zašto. Završena
diplomirana medicinska sestra sa stručnog studija nije isto što i
magistra zdravstva sa sveučilišnog. Ona ima jednu komponentu, ova
dvije. Najšire i stručni i sveučilišni uče kako se što radi, ali
zašto se tako radi uče samo sveučilišni",
naglašava Tonći Lazibat, prorektor
Sveučilišta u Zagrebu.
Vrlo brzo reagirala je druga strana.
"Nema razlike i jedna i druga su educirane i kompetencije su iste
što se tiče kliničkog rada u bolnici, mogu to reći kao bivši
ravnatelj bolnice i kao voditelj velike klinike. Od 38 000
medicinskih sestara fakultet je završilo ovdje 20 000. Star je 54
godine i to je temeljni fakultet iz kojeg su se razvijali drugi -
mi imamo preko 4000 studenata, Harvard ima 6000. Nismo baš mali.
Temelj akademskog obrazovanja medicinskih sestara je postavljen
ovdje", objašnjava Krešimir Rotim, dekan
Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
Tu ga je završio i Adriano, postao je tako
diplomirani medicinski tehničar, koji je danas glavni tehničar
Zavoda za anesteziologiju KBC-a Zagreb. Kada je htio na doktorat,
nije ga mogao upisati jer su vrata Medicinskog fakulteta u
Zagrebu zatvorena za one s Veleučilišta.
"Sa stručnih studija nismo mogli nastaviti studij u Hrvatskoj,
ali Medicinski fakultet u Ljubljani tu nije vidio problem i onda
smo tamo nastavili napredovanje", priča Adriano
Friganović, diplomirani medicinski tehničar.
Više stručnih znanja i vještina za rad
Biljana je radila u bolnici, magistra je
sestrinstva jer dolazi s Medicinskog fakulteta, pa je tamo, za
razliku od Adriana, mogla i doktorirati. Danas predaje mlađim
kolegicama na Veleučilištu.
"Ovdje dobivate puno više stručnih znanja i vještina za rad s
bolesnikom, a ovaj dio koji sam ja završila usmjeren je više na
znanost - on kasnije omogućuje da radite kao edukator. Ali
pripadamo jednakoj kvalifikacijskoj razini, onoj 7. i nema
potrebe za smanjivanjem tih razina na štetu stručnih studija jer
je broj bodova jednak", kaže Biljana
Kurtović, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu.
Sve su to problemi koji se dugo isprepliću u obrazovnom sustavu.
U širi kontekst stavlja ih profesorica ustavnog prava s riječkog
Pravnog fakulteta.
"Europski obrazovni kontekst je puno mobilniji, ne postavljaju se
čvrste granice između područja i polja niti vrste studija.
Konkretno je moguće da netko završi pravo i doktorira književnost
i to se smatra normalnim, kod nas su ti sustavi rigidni, kod nas
je to gotovo nemoguće i kad netko to uspije često ga se gleda kao
problematičnu osobu koja stvara probleme",
ističe Sanja Barić, predstojnica Katedre za
ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci.
Čuvari identiteta, kulture, a ne trgovačka društva
Nacrt novog Zakona po pitanju dodjele doktorskih titula ne
mijenja ništa. I prije i sada na poslijediplomski se moglo
uglavnom samo poslije sveučilišnih studija. Tako je i sada.
"Samo fakulteti mogu obrazovati za akademske titule. I nismo tu
samo da zadovoljimo potražnju, nego i formiramo buduću potražnju.
Mi smo čuvari identiteta, kulture, a ne trgovačka društva – ako
nešto ne ide pa idemo nešto drugo probati", kaže Tonći
Lazibat.
Odluka Ustavnog suda iz ožujka - kojom se ukidaju dosadašnje
kvalifikacijske razine 6 i 7 - koje su vrijedile jednako za oba
studija, zabrinule su prediplomce i diplomce stručnih studija.
Zavladala je panika.
"Nitko od nas nije bio siguran što to znači. Prvenstveno je to
značilo pravnu nesigurnost, neizvjesnost. Bojali smo se umanjena
naših kvalifikacija", objašnjava Dijana
Radovniković, studentica stručnog studija i predstavnica
Inicijative 300=300.
U Splitu su se okupili oko inicijative 300 je 300, pokušavajući
se izboriti za sebe. Misleći na 300 ECTS bodova koje prikupe i
jedni i drugi na kraju petogodišnjeg školovanja.
"Do sada sam uvijek isticala da nisu jednaki, ali su jednako
vrijedni. 300 vrijedi isto, njihov pristup je teoretski dok
stručni daje praktične vještine, ali su jednako vrijedni",
priča Dijana Radovniković.
Podršku su dobili i u Zagrebu. Klaudija je prije pet godina
upisala stručni studij Upravnog prava na Pravnom fakultetu u
Zagrebu.
"Kako je moguće da izvode stručne studije i donose odluke koje
diskriminiraju njihove vlastite studente? Govore da je riječ o
jednako vrijednim studijima koji su društveno potrebni, ali ne
poduzimaju ništa nego stvaraju negativnu sliku i odvraćaju buduće
studente od studiranja", naglašava Klaudija
Božinović, studentica upravnog prava na Pravnom
fakultetu u Zagrebu.
Dekan Pravnog fakulteta na to gleda drugačije.
"Ne razumijem u čemu bi tu bila diskriminacija. Jedino je mogu
vidjeti da onaj koji mora puno više uložiti da bi došao na
tržište, treba biti isti kao onaj tko treba zadovoljiti puno
manje kriterije – tu vidim jedinu diskriminaciju u korist
sveučilišta", ističe Igor Gliha, dekan
Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ustavni sud Ministarstvu je dao rok do 31. 12 , a oni su zakon
tek sada poslali u javnu raspravu. premda je bio napisan još za
ministrice Divjak. Doskočio je objema stranama. Kako je
ministarstvo riješilo problem, kako svaka strana to rješenje
tumači na svoj način i koja je pozadina sukoba – u priči Sanje
Čatipović.